VODA PADA…

TAMOiOVDE____________________________________________________________________

Lepote Srbije – Vodopadi za koje niste čuli

Vodopadi Srbije nisu visoki i impresivni kao Viktorijini ili Nijagarini, ali ih ima mnogo više nego što pretpostavljamo. Nažalost, za mnoge od njih nismo ni čuli da postoje, a neki su otkriveni tek pre nekoliko godina.
Poznavaoci tvrde da su najlepši u proleće i na jesen kada ima puno vode. Jedni privlače svojom magijom cele godine, drugi u toku letnjih suša gotovo da nestanu. Visoki su uglavnom od 10 do 20 metara, ali ima i onih koji padaju sa visine od 70 metara. Najviše ih ima u istočnoj Srbiji, i to na Staroj planini, kao i u jugozapadnoj Srbiji.


1. Jelovarnik (71 metar) – Slap od sedam suza

Najviši vodopad u Srbiji visok je 71 metar i nalazi se na Kopaoniku u oblasti Jelovarnik, u okviru nacionalnog parka, na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara.
Jelovarnik_thumb Nalazi se 25 kilometara zapadno od Brusa i na oko 2,5 kilometara istočno od Pančićevog vrha. Protok je oko 25 litara u sekundi, a pri topljenju snegova, s proleća i pri jakim kišama, naraste i do 450 litara. Tada se pod snažnom rekom izgube kaskade i ogromna masa sliva se u jedinstven vodopad.
Nisu ga otkrili ni Jovan Cvijić, Jovan Žujović, Josif Pančić, iako su godinama tumarali planinskim stranama Kopaonika. Otkriven je tek 1998. godine.

Izvorište rečice Jelovarnik inače se zove Sedam suza, jer ističe iz sedam izvora.

 

2. Piljsko skok (64 metara) – Zaleđene kaskade
Piljsko_thumb
Nalazi se na Staroj planini na Piljskom potoku, a vodopad se sliva sa 64 metra visine. Dobar makadamski put prolazi nekoliko stotina metara ispod vodopada, a jedan njegov krak prolazi baš pored mesta odakle se voda obrušava u ponor. To je najlepši i najviši deo Stare planine koji samo povremeno posećuju retki planinari i šumari, pa je stoga pronađen tek 2002. godine.
Otkrio ga je Nišlija Vladimir Manić, koji već dve decenije krstari Starom planinom i snima dokumentarne filmove. Vodopad se sastoji iz dve kaskade Gornji Pilj i Donji Pilj, a na dnu se formira veliki vrtlog. Zimi se vodopad zaledi i pretvori u ledene kaskade koje su veliki izazov za alpiniste.

3. Bigar (35 metara) – Vodeni mačak
Bigar_thumbVodopad Bigar se nalazi na Staroj planini, na potoku Bukovski do, nekoliko kilometara južno od Kalne na putu ka Pirotu. Ovaj vodopad je visok oko 35 metara i ujedno predstavlja ušće u Stanjansku reku. Zbog kamena koji je lak i rupičast Bigar je dobio ime i zaštićen je kao blago prirode.

Ovaj kamen koji se još zove i vodeni kamen, sedra, vodeni mačak, odličan je materijal za fontane, ali koga uhvate da krade kamen, skoro neće napraviti fontanu. Zanimljivo je da se voda sa Bigara može piti. Nekoliko stotina metara uzvodno nalazi se manastir Svetog Onufrija iz 13. veka.

4. Skakalo (30 metara) – Izazov za planinare

Skakalo_thumbPosebna atrakcija Divčibara je 30 m visok vodopad Skakalo na reci Manastirici. Vodopad je idealan za avanturiste i one koji se dobro snalaze na teškim terenima, jer je nepristupačan i dobro skriven. Bogat je vodom samo u kišnim periodima i na proleće. Ispod glavnog vertikalnog vodopada teku dva manja koja se probijaju kroz ogromne stene nagomilane jedna na drugu.

Do samog podnožja vodopada je moguće prići nekako, ali u podnožje glavnog i najvećeg vodopada skoro nikako u vreme kada je pun vode. Skakalo je najposećenije zimsko vežbalište beogradskih alpinista. Penjanje je vrlo zanimljivo i ukoliko je hladna zima, odličan je za ozbiljan trening na ledu.

5. Sopotnički vodopadi (25 metara) – Glas ispod Jadovnika


Sopotniki-vodopadi_thumbVodopadi na Sopotnici na planini Jadovnik su najbogatiji vodom, samo što se reka raspršila na sve strane i stvorile bezbroj manjih vodopada. Postoje tri nivoa, a najveći vodopad pada sa visine oko 25 metara. Zimi se na Jadovniku temperatura spusti i do 30. podeoka ispod nule, a zaleđene ledenice menjaju boju od bele do modrozelene. Po legendi, prvi stanovnici doselili su se sa bezvodne Pešteri, ali je vrelo pokraj koga su se smestili ubrzo presušilo.

Poslednje noći pred seobu javi im se neki čudesni glas ispod Jadovnika i upita ih: „Birajte, ljudi, šta da vam poklonim, vodu ili sreću?“ Seljaci su uglas povikali: „Vodu nam podari, a sreću ćemo, ako bog da, sami stvarati.“ Tako je voda potekla na sve strane.

6. Lisine (25 metara) – Pod zaštitom države

Lisine_thumbNajpristupačniji je vodopad i zato možda i najposećeniji, mada ga često brkaju sa Velikim bukom. Vodopad Lisine se nalazi u istočnoj Srbiji, u podnožju Sokolice, vrha Beljanice, na reci Veliko vrelo. Smešten je na oko 40 metara nadmorske visine. Visok je 25 metara i dugo je smatran najvišim vodopadom u zemlji. Snaga vodopada varira pa je moguće i tokom leta posle jače kiše videti podivljalu vodu.

Leti je ovo mesto puno ljudi, meštani prodaju planinski med, ovčji sir, domaću rakiju, etno-suvenire i proizvode. Zbog svoje lepote proglašen je rezervatom prirode od izuzetnog značaja i stavljen je pod zaštitu države.

7. Veliki skakavac (25 metara) – Skriveno čudo

Veliki-skakavac_thumbNa Kamišnoj reci koja sa zlatiborskog vrha Vijogor krivuda ka Mokroj Gori, nalazi se vodopad Veliki skakavac. Njegov skok od preko 25 metara deluje mnogo snažnije nego kod znatno viših vodopada. Voda u Kamišnoj reci nikad ne presušuje, ali malo ljudi zna za njega, a često ga ni meštani nikad nisu videli, niti su čuli za njega.

Put do njega nije nimalo lak, ali je vredan napora jer se ovaj vodopad smatra jednim od 88 šarganskih čuda. Za Kamišinu reku bi se moglo reći da je u srednjem i donjem delu toka prirodna granica između planina Tare i Zvijezde, koja je u Republici Srpskoj.

 

8. Gostilje (20 metara) – Kupalište vila

Gostilje_thumbJedna od nezaobilaznih turističkih atrakcija na Zlatiboru je 20 metara visok vodopad na Gostiljskoj reci, u čijim virovima se prema legendi kupaju vile. Nalazi se u idiličnoj prirodi pokraj sela Gostilja, koje je prema starom predanju dobilo ime po gostoljubivosti svojih domaćina.
Čitav prostor oko vodopada predstavlja malu oazu netaknute prirode. Voda je prilično hladna, pa se po letnjim vrućinama turisti dobro rashlade. Od skoro blizu vodopada je otvoren riblji restoran.

9.Ripaljka (17 metara) – Voda koja skače

Ripaljka_thumbRipaljka nastaje od reke Gradašnice na planini Ozren. Ime je dobio od lokalnog izraza ripati (poskočiti), jer se u Soko Banji kaže: voda ripa. Visok je 17 metara. Prema navodima Jovana Cvijića bio je najveći vodopad u tadašnje vreme. Jedan je od najposećenijih vodopada u Srbiji jer se nalazi u neposrednoj blizini Soko Banje.

Najbolje ga je posetiti krajem zime i na proleće jer preko leta reka Gradašnica presuši pa samim tim i vodopad nestane. Ripaljka je bio prvo zaštićeno prirodno dobro u Kraljevini Jugoslaviji. Iznad vodopada uređen je piknik prostor sa klupama i stolovima za odmor i mestom za roštiljanje.

10. Prskalo (10 metara) – Mali Kolorado

Prskalo_thumbReka Temšticu pravi živopisni kanjon koji zbog impresivnih crvenih stena nazivaju Mali Kolorado. Na samom ulasku u kanjon, sa desne strane puta se nalazi usek sa slikovitim vodopadom. Prskalo se obrušava u uzani levak sa visine od desetak metara, ali voda udara u glatku stenu na polovini svog puta i žestoko pršti. (Fotografija vodopada Prskalo : Boris Stanojević)

zanimljivedestinacije.info


 

SIMFONIJA PRIRODE, NINFA…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________________________________________________________

BOTANIČKA OAZA :NINFA, NAJROMANTIČNIJA BAŠTA NA SVETU!

Aranžmani biljaka iz celog sveta pružaju vrtu sofisticirani ali ipak prirodni izgled, a bašta je dom 1.300 različitih vrsta biljaka uključujući i retke biljke iz Brazila, Irana, Severne Afrike

ninfa-botanicka-basta-italija-romantika-1369817477-317547

Foto: Printscreen

  Retke biljke, začarane ruševine i zvuk vodopada: botanička oaza Ninfa u blizini Rima, rađena u „engleskom stilu“, proglašena je za „najromantičniju baštu na svetu“.

Bašta potiče iz 19. veka kada je aristokratska porodica Kaetani preuzela zemlje koje su vekovima bile napuštene u blizini Ninfe, grada koji je napušten još u srednjem veku.

Grad koji je nekada imao 150 kuća i sedam crkava bio je stajalište za hodočasnike i trgovce na drevnom rimskom putu, ali je uništen građanskim ratom da bi potom postao utočište umetnika.

Ninfa nije samo bašta, ona ima dugu kulturnu istoriju„, rekao je AFP-u Lauro Marčeti, šef Fondacije Rofredo Kaetani koja menadžeriše baštu udaljenu 70 kilometara od Rima.

TamoiOvde-index1

Foto:media1.rs

Kaetanijeva majka, Engleskinja Ejda Vilbraham, osnovala je botaničku baštu.
Kaetani, muzičar i štićenik mađarskog kompozitora Franca Lista, osmislio je potočiće i vodopade stvorivši tako opčinjavajuće melodije bašte.

„Noću na mestu koje zovemo ‘slavujevim’ čuje se pravi koncert ptičjih pesama i vode“, rekao je Marčeti.

Kaetanijeva supruga, Amerikanka Margerit Čapin dodala je bašti ruže, irise, petunije i paviljon bambusa i često je pozivala svoje prijatelje – Virdžiniju Vulg, Tenesi Vilijamsa, Trunapa Kapotija, kao i italijanskog pisca Alberta Moraviju i režisera Pjera Paola Pasolinija.

Mnogi su bili inspirisani ruševnim rimskim mostom, bivšom carinarnicom i vodama punim pastrmke i flore.

Ispod likova carinarnice, gde odrazi vode igraju po zidovima, italijanski pisac Đorđo Basani naposao je svoj poznati roman „Vrt Finci-Kontijevih“.

„Nešto pred smrt vratio se ovde poslednji put. Bio je veoma bolestan i uz težak uzdah mi je rekao: ‘Sada mogu da umrem'“, rekao je Marčeti.

Aranžmani biljaka iz celog sveta pružaju vrtu sofisticirani ali ipak prirodni izgled, a bašta je dom 1.300 različitih vrsta biljaka uključujući i retke biljke iz Brazila, Irana, Severne Afrike. Banane, američki ljiljani i japanski javor takođe se mogu videti pored ruža koje su obgrlile 21 metar visok čempres.

Vrt je između aprila i novembra prepun cveća koje je posadila Lejla, ćerka Rofreda i Margerit Kaetani i slikarka koja je preminula 1977. Lejla je bila poslednja iz loze Kaetanija i Marčetiju je predala vođenje Ninfe i pravila o organskom baštovanstvu.

236525740

foto:svetplus.com

  „Ova bašta je jedno od čuda Italije. Dobro je održavana, prava simfonija prirode i kapaciteta čoveka da kultiviše ovakvo mesto“, rekao je Patrik Henesi, irski ambasador u Rimu.

  Australijski izaslanik Dejvid Riči redovni je gost bašte.
„Volim da sedim, slušam ptičji poj i zvuk vodopada. Bašta je toliko romantična sa vodom, ružama i ruševinama. U Australiji imamo vodene biljke, akacije i eukaliptuse ali ništa slično ovome“.

Kako bi je sačuvali, Fondacija organizuje posete uz vodiča od aprila do novembra i godišnje vrt poseti oko 55.000 posetilaca.
Moramo da poštujemo mir ptica i leptira„, kaže Marčeti.

Baštu je ove godine posetilo, u jednom danu, rekordnih 3.972 posetioca iako se vrt ne reklamira već se do njega dolazi „usmenom“ preporukom.
Od prodaje karata finansiraju se plate petoro baštovana ali su šefovi baste odlučni da vrt ne postaje masovni biznis.

Ninfa nikada neće biti komercijalno mesto ispunjeno limenkama koka-kole, plastičnim kesama i opušcima„, kaže Marčeti.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=BCYhlu50s0w

Izvor:kurir-info.rs

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Priredio:Bora*S

NOVIH 7 SVETSKIH ČUDA PRIRODE…

TAMOiOVDE_____________________________________________________

Povodom projekta za izbor 7 novih svetskih čuda prirode, glasalo se četiri godine i eto, konačno juče, 11.11. 2011. g. u 11 sati i 11 minuta, glasanje je završeno.

Moglo se glasati za atrakcije prirode u 15 različitih kategorija: planina ili vulkan, kanjon ili fjord, podvodni svet ili greben, glečer, obala ili litica, oaza ili pustinja,  životinjski rezervat, pećina ili jama, šuma, geološko nalazište, park prirode, predistorijsko nalazište, voda, more, jezero ili reka, vodopadi.
Organizatori ovog nadmetanja su preliminarno saopštili:

7  NOVIH SVETSKIH ČUDA PRIRODE SU:

ZALIV HALONG-  VIJETNAM 

AMAZONSKA PRAŠUMA

NACIONALNI PARK KOMONDO- INDONEZIJA

VODOPADI IGAZU – BRAZIL

PLANINA TEJBL (RAVNA PLANINA)- JUŽNA AFRIKA

 

PODZEMNA REKA PORTO PRINCEZA- FILIPINI

OSTRVO JEJU- JUŽNA KOREJA

                                                                                                               

Podsećanja radi, naš kandidat ĐAVOLJA VAROŠ, nažalost, nije ušla ni među 28 finalista.

Ako je za utehu, iako su dospeli do finala, među „veličanstenih 7”, nema ni atrakcija poput: Koralnog grebena u Australiji,Velikog kanjona, Vezuva, Kilimandžara…

Autor: Bora*S