SNAGA MAČKINOG PREDENJA…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________________________

 Šta nam sve leči?
1385392885nje4O blagodetima životinja dosta se govori, a mačkino predenje jedno je od vodećih metoda lečenja koje ove prelepe životinje primenjuju na svojim vlasnicima.

Svesni predivnih efekata koje mačke imaju na ljude, zaposleni u „Animal Care“ asocijaciji iz Pakistana napravili su koristan poster zahvaljujući kome ćete tačno znati prednosti toga što vam se maza mota oko nogu i kada vas to nervira.

1. Smanjuju stres

Vibracije koje se stvaraju tokom mačkinog predenja deluju sedativno na nervni sistem ljudi i tako nas umiruju. Na ovaj način smanjuju stres i napetost koje redovno osećamo po povratku sa posla.

predenje

2. Dijagnostika predenjem

U svetu su lekari postali sve svesniji „moći“ koju poseduju mačke. Naime, nakon niza istraživanja lekari su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i trenutku upozorenja čoveka na određenu bolest. Takođe, postoji potvrđena studija o vrsti predenja koja je drugačija u zavisnosti od blesti.

predenje53. Snižava krvni pritisak

Krvni pritisak takođe je stvar koju predenje mačaka može regulisati. Ne kažemo da nju možete koristiti umesto lekova, ali sigurni smo da će dobro uticati na vas.

4. Jača kosti

Prema rečima svetskih ortopeda frekvencija od 25 – 200 Hz koju proizvodi mačka tokom predenja najbolja je za ojačavanje kostiju. Dakle, zaključak izvedite sami.

5. Smanjuje rizik od infarkta

Prema poslednjim istraživanjima kardiologa vlasnici mačaka imaju 40 % manje šansi da dožive infarkt.

predenje66. Uklanja otok i infekcije

Stručnjaci takođe tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode utiče na ubrzavanje cirkulacije, što doprinosi bržem smanjenju otoka i eliminisanju infekcije iz organizma.

7. Pozitivno dejstvo na ligamente i mišiće

Mnogi profesionalni sportisti primetili su neverovatno pozitivno dejstvo svojih mezimaca u trenutcima zamora mišića ili povreda ligamenata i tetiva. Vođeni tim zapažanjem naučnici su potvrdili ovu pojavu i sada veliki broj sportskih fizioterapeuta preporučuje sportistima da se što više maze sa svojim ljubimcima.
Izvor:zivotinje.rs

_____________________________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________________

 Priredio:Bora*S

PTICE, SOMOVI I UBICE…

TAMOiOVDE________________________________________________

Za ovu priliku izdvojio sam tek dva  zanimljiva teksta, od mnogo toga što se može pročitati ili napisati o somovima i “ sominama“. Lovini i lovcima. Plivanju i letenju. Suštinskom i socijalnom.

Bora*S


SOMOVI LOVE GOLUBOVE NA OBALI

Grupa ribolovaca iz grada Albi, na jugozapadu Francuske, primetila je neobično ponašanje somova u reci Tarn i prijavila nadležnim institucijama, preneo je magazin “Diskaver”.

somovi-love-goluboveReka Tarn protiče kroz Albi i na njoj se nalazi ostrvce na koje golubovi dolaze da se kupaju i piju vodu. Oko tog ostrva “patroliraju” somovi dugi metar do metar i po. Evropski som najveća je slatkovodna riba starog kontinenta.

Somovi u Tarnu naučili su kako da iskoče iz vode, zgrabe goluba i vrate se nazad da pojedu svoj plen. Tokom lova, oni se nekoliko sekundi zadrže na kopnu.
Žilijen Kušeru sa Univerziteta Pol Sabatije u Tuluzu, nakon što je čuo navode ribara, posmatrao je ponašanje somova sa mosta koji gleda na ostrvce u Tarnu. On je tokom leta 2011. godine snimio 54 napada, od kojih je 28 odsto okončano uspešno (po somove).
S obzirom da se i druga vodena stvorenja ponašaju slično, poput kljunastog delfina iz Južne Karoline koji navodi male ribe na kopno radi lova te argentinskog kita ubice koji pliva do obale da uhvati morske lavove koji se odmaraju, Kušeru kaže da su somovi u Tarnu “slatkovodni kitovi ubice”.

Somovi se odlikuju dugim, osetljivim brkovima na gornjoj vilici, a ovi u Tarnu su podizali svoje na gore tokom lova. S obzirom da su napadali samo golubove koji su se kretali, zaključeno je da ove slatkovodne ribe osećaju vibracije ptica koje prilaze vodi.

indexKušeru je sakupio nekoliko somova i tri životinje koje su oni jeli – golubove, rečne rakove i ribice. Svaka od ovih lovina je imala drugačiji nivo ugljenika i azota u telu što je Kušeru upotrebio da pokaže da su se pojedinačni somovi razlikovali na osnovu da li su jeli golubove ili nekoliko ribica.
Kušeru je istakao da ne zna zašto su ti određeni somovi počeli da izlaze na kopno da love golubove ali je ovo, za sada, zanimljiv primer neobičnog ponašanja, piše “Diskaver”.

 Moguće je da su pojeli previše riba i bili prisiljeni da potraže hranu na drugom mestu. Uočeno je takođe da su manji somovi ti koji love golubove, možda zato što je manje verovatno da će ostati nasukani na obali, ili im je potrebno manje energije da se bace nazad u vodu.

Evropski som nije živeo u Tarnu pre 1983, od kada tu obitava.
“S obzirom da ovo ekstremno ponašanje nije zabeleženo kod ove vrste, rezultati studije ukazuju da su neki pojedinačni somovi prilagodili svoje ponašanje kako bi lovili novi plen u novoj okolini”, navodi se u studiji koju prenosi “Diskaver”.

       blic.rs / You Tube


***

 SOM – LJUDOŽDER DONEO SLAVU ČEŠKOM RIBOLOVCU

www.svastara.rsJedan češki ribolovac postavio je u Indiji novi svetski rekord. Ulovio je najveću, odnosno najtežu ribu na svetu u kategoriji ribolova štapom za pecanje. Jakub Vagner  ekstremni ribolovac je opet uspeo!”  stoji u tekstu objavljenom u praškom dnevnom  listu „ Mlada fronta Dnes“.

    U ovom listu se dalje navodi da je pomenuti tridesetogodišnji ribolovac  iz Češke uhvatio soma – ljudoždera teškog čak 87 kilograma. Ova riba spada u vrstu soma – ubice (Bagarius yarrelli). Indijci ga jednostavno nazivaju vražjim somom. „To je najveća riba na svetu, ikada uhvaćena štapom za pecanje.“  ističe se u članku praškog lista  „Mlada fronta Dnes“.  Vagner je ovim podvigom oborio sopstveni rekord iz 2009. godine, kada je uvatio ribu tešku 75 kilograma.
    „Za soma – ubicu se iz lokalnih priča saznaje da se obično hrani mrtvim ljudskim telima bačenim u  svetu reku, ali da ponekad napada i žive ljude. Meštani ga se toliko boje da bez dinamita i ne idu u ribolov na ovu ogromnu vrstu somova. “  rekao je u svojoj izjavi Jakub Vagner za pomenute novine.  Soma – ubicu nauka slabo  poznaje, pošto živi u velikim dubinama i retko se viđa.        

  www.svastara.rs