GIMNASTIKA UMA…

TAMOiOVDE-logo

Afirmacija znanja, obrazovanja i kulture

U hotelu “Jezero” na Borskom jezeru, 29, 30, i 31. avgusta, održani su 14. Susreti enigmata Srbije.

UČESNICI 14.SUSRETA

UČESNICI 14. SUSRETA ENIGMATA SBIJE

Srpskim enigmatama iz Beograda, Batajnice, Novog Sada, Ćuprije, Kikinde, Požarevca, Jagodine, Kragujevca, Niša, Surdulice, Crvenke, Novog Pazara, Nove Pazove, Valjeva, Loznice, Sremske Mitrovice, Šimanovaca i Bora, ovde na Borskom jezeru, pridružile su se i kolege iz Banja Luke, Čelinaca, kao i sedam učesnika iz Hrvatske (troje iz Belog Manastira, dvoje iz Rijeke i po jedan iz Osijeka i Privlake). Među učesnicima iz Hrvatske bio je i Pero Galogaža, predsednik Hrvatskog zagonetačkog saveza i glavni urednik enigmatskih listova „Feniks“ i „Skandi Feniks“.dsc03418

Tako se i ovim Susretima nastavila lepa tradicija godišnjeg saborovanja srpskih enigmata, koji sve više dobijaju međunarodni karakter.

Imajući u vidu da se svake godine održavaju u drugom mestu Srbije, predstavljaju jedan od načina da se enigmatika popularizuje, afirmiše znanje, potreba za čitanjem prave literature, obrazovanje i kultura, podstiče i afirmiše štampanje enigmatskih knjiga, ali i za upoznavanje i afirmaciju vrednota mesta domaćina Susreta.

172_4551

Sonja Nedić (Beli Manastir) prezentuje svoj diplomski rad o enigmatici

Tri su se dana, ovi zaljubljenici u „gimnastiku uma“ njih 51, na čelu sa Miloradom Živanićem, predsednikom Enigmatskog saveza Srbije, u prelepom zdanju hotela „Jezero“ družili, ali po unapred utvrđenom programu i ozbiljno radili.

Prvog je dana, nakon svečanog otvaranja, održana Enigmatska tribina na kojoj su prezentovane zidne novine enigmata iz Bora, prezentovana najnovija izdanja objavljenih enigmatskih knjiga, a aforističari Nikola Pešić, Gojko Mandić, Vojislav Trumpić, Milen Milivojević, govorili su svoje, ali i aforizme drugih autora. Potom su podeljene teme za Prvenstvo Srbije u sastavljanju anagrama, dok je kraj radnog dela dana obeležilo brzopotezno prvenstvo Srbije enigmata šahista i kvizovka.

172_4595

Rudarenje enigmata – na dubini od 400 metara u utrobi zemlje

Drugi dan Susreta otpočeo je Prvenstvom Srbije u sastavljanju zagonetki, a potom je za sve učesnike organizovan obilazak turističkih lokaliteta borske opštine. Uz ranije sačinjen program, saradnju RTB-a Bor, borske Turističke organizacije, Muzeja rudarstva i metalurgije i uz celodnevnu profesionalnu pratnju turističkog vodiča, svi učesnici su doživeli spektakularnost spuštanja u Jamski kafić i razgledanje utrobe zemlje na dubini od 400 metara, uživali i divili se lepotama Lazareve pećine i Brestovačke banje.

Kasni popodnevni i večernji sati su bili rezervisani za godišnju skupštinu Enigmatskog saveza Srbije, predaju radova za Prvenstvo Srbije u sastavljanju anagrama,rešavanje kviza Ivana Andonova i odgonetanje rebusa u parovima ( „dvojac bez kormilara“) Dejana Minića.

172_4615

Petorica veličanstvenih“ na ulazu u Lazarevu pećinu: Sreten Perić, Duško Lazić, Slavko Bovan, Miroslav Lazarević i Marjan Radaković učestvovali su na svih 14 Susreta enigmata Srbije

Poslednjeg dana susreta održano je pojedinačno i ekipno prvenstvo Srbije u rešavanju zagonetki, proglašeni su pobednici, podeljene nagrade i zatvoreni 14. Susreti enigmata Srbije.

Na Susretima su proglašeni rezultati devetog FEZ-a (Festivala zagonetke), koji organizuje Enigmatski klub „Niš“ i na kome se bira najbolja neobjavljena autorska zagonetka. Prva tri mesta osvojile su Jelena Kujundžić (Majur), Slavica Jovanović (Mačvanski Prnjavor) i Kristina Pejčić (Leskovac). Proglašeni su i rezultati dva konkursa koje je prošle godine raspisao ESS.

Najbolji anagram na temu „Sto godina prve moderne ukrštenice Artura Vina“ sastavio je Marko Milovanović iz Valjeva, a najbolju klasičnu ukrštenicu 17 x 14 polja s upisanim pojmovima „Prva / moderna ukrštenica / Artur Vin“ sastavio je Mladen Marković (Vladičin Han).

Organizatori ovih Susreta bili su Enigmatski savez Srbije, Krsta Ivanov i Radomir Matić, članovi Enigmatske sekcije Bor, pojedinci entuzijasti i nekoliko privrednih subjekata iz Bora.

172_4646q

Utisci i ocene svih učesnika o organizaciji Susreta , sadržajima i kapacitetima hotela „Jezero“ na Borskom jezeru, turističkim i prirodnim atrakcijama borske opštine su jednoglasni-iznenađujuće pozitivni i visoko ocenjeni.

Šteta što lokalna zajednica nije u dovoljnoj meri prepoznala značaj ovog događaja i snažnije ga podržala, jer je održavanje ovakvog skupa višedimenzionalno i od mnogostruke koristi.

172_4684

Najbolji: Dinko Knežević

Osvajači prvih mesta po kategorijama

Jovan Vuković (Nova Pazova), je pobednik u šahu, Sreten Perić (Loznica)u kvizovci, Slavko Bovan (Kikinda) u kvizu, par Slavko BovanMiodrag Ivanišević u rebusima, Dinko Knežević (Batajnica) u sastavljanju, dok je Gordana Jovanović-Šarić (Šimanovci) bila najbolja u rešavanju zagonetki, a Zoran Radisavljević (Novi Sad) u anagramima.

Sasvim zasluženo, za najuspešnijeg učesnika 14. Susreta proglašen je Dinko Knežević, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.

Tekst i foto: Bora Stanković



MOJE VREME U MAGLAMA VLASINSKOG JEZERA…

tamoiovde-logo

Do Vlasinskog jezera možete stići preko Surdulice (moja varijanta), Vlasotinca i Crne Trave (najbrža varijanta) i skretanjem kod Predejana preko Čemernika (avanturistička- džip varijanta).

Prijatno sam iznenađen Surdulicom. Krasno mesto u pitomoj kotlini na jugu Srbije. Hrana u hotelu izvrsna a osoblje južnjački srdačno. Put ka Vlasinskom jezeru- za naše prilike jako dobar.

Izmaglica iz kotline,  na putu ka jezeru, postepeno se  „zgušnjavala“. Pramenovi magle su  predele činili još fascinantnijim a po dolasku na samo jezero, bila je to već- teška magla.

Kod mesta Vlasina Okruglica-raskrsnica. Glavni put vodi za Bosilegrad. Uz dosta napora i malo sreće, skretanjem levo, ipak nalazim hotel. Lepo zdanje na par stotina metara od obale. Topla i prisna atmosfera. Prijatno veče.

Nadam se -jutro će promeniti sve. Ali nije. Nije oteralo maglu- sada je samo  proređena, srebrnasta i „paperjasta“.

Vlasinsko jezero. U prostranoj kotlini, podno planinskih vrhova  Čemernika (1638 m), Gramade (1719 m) i Vardenika (1876 m) na nadmorskoj visini od 1.213 metara, u prostoru negdašnjeg Vlasinskog blata(tresave), izgradnjom brane (1946. do 1949.godine) nastalo je najveće veštačko jezero u Srbiji.

Pri normalnom vodostaju zahvata   površinu od oko 16 kvadratnih kilometara. Jezero svojom vodom prvog kvaliteta  napajaju Vlasina, Strvna, Čemernica, Jerma,Vrla, Ljubotenska, Lisinska i Božička reka. Dubina jezera dostiže preko 35 metara.

Uz priobalni pejzažni  kolorit i sivo-plave do tamno plave boje vode jezera, kompozicija slike predela je jedinstvena.

Ono što posebno pozicionira Vlasinsko Jezero i čini ga jedinstvenim su tresetna plutajuća ostrva(galije). Ovaj jedinstven prirodni fenomen,  postao je zaštitni znak jezera. Naime, prilikom podizanja nivoa vode, ova ostrva, koja su od tresta, odignuta sa dna, plutaju po površini vode jezera i zavisno od intenziteta i pravca vazdušnjih strujanja „plivaju“ do obala.Uzduž i popreko.

Vlasinsko jezero ne predstavlja samo prirodnu i turističku atrakciju.

To je i veoma značajan hidroenegetski potencijal Srbije. Hidroenergetski sistem „Vlasina“ koji počinje da se gradi 1946. godine, podizanjem brane (dužine 24o i visine 34,5 metara) ne samo da je ukrotio vodenu masu, nego je istu pretvorio u značajan resurs za dobijanje  električne energije.

Raspoređene stepenasto sa padom koji iznosi oko 885 metara, nanizane su 4 hidroelektrane : „Vrla I, II, III i IV“.

Sa turističkog, rekreativnog i odmorišnog aspekta ova destinacija zaslužuje izuzetnu pažnju.

Leti, zimi, u proleće ili jesen boravak, odmor, rekreacija ili neka druga aktivnost, sigurno će pogodovati vašem organizmu. Garantujem. Makar i magla bila. Inače u ovim predelima leta su kratka, suva i sveža a zime hladne i snežne.

Smejtajni kapaciteti su dovoljni i kvalitetni.

U zavisnosti od godišnjeg doba, vremenskih prilika i u čijem ste društvu, ovde možete, šeteti, voziti biciklo, fotografisati, plivati, jedriličariti, voziti se čamcem, pecati, sankati se, skijati, sedeti pored kamina uz čašu vina, ljuljuškati se u „mehur sobi“, izjavljivati, iskazivati, pisati – bilo šta…

Vlasinsko jezero. Makar i magla bila- da.

Tekst & foto: Bora Stanković

__________________________________________________________