MONT EVEREST „POTONUO“…

tamoiovde-logo

Mont Everest „potonuo“ usled razornog zemljotresa koji je pogodio Nepal?

Satelit koji pomoću radara skenira Nepal nakon razarajućeg zemljotresa koji je pogodio region otkrio je da je veći deo zemlje sada izdignutiji nego pre – na nekim mestima i do skoro jednog metra, ali i da je čuveni Mont Everest nešto niži nego što je bio.

images-2015-05-600450_monteverestspejs_737255202

Foto: Wikimedia Commons

Sentinel-1, satelit Evropske svemirske agencije, koji može da odredi kretanje tla pomoću slika koje je načinio pre i posle zemljotresa, pruža dokaz da je područje od oko 120 kilometara sa 48 kilometara nedaleko od Katmandua pomereno vertikalno za skoro čitav metar, zbog čega je grad veoma oštećen.

U međuvremenu na Himalajima, neki vrhovi su „pali“, kao što je slučaj sa Mont Everestom, koji je niži za skoro tri centimetra.

Podizanja i spuštanja mogu biti ustanovljena zahvaljujući satelitskim snimcima, koji, kada se uporede, stvaraju ono što je poznato kao interferogram s obojenim trakama koje prikazuju promene u visini.

Do 25. aprila pronađeno je ukupno više od 6.000 žrtava zemljotresa, dok je barem 11.000 ljudi povređeno. Spasioci još uvek pretražuju uništene zgrade u potrazi za preživelima, dok pomoć iz celog sveta stiže u region.

„Vrhunac klizanja nalazi se tik severoistočno od Katmandua. Suštinski, ono što mi radimo je brojanje obojenih ‘pruga’ na ovom interferogramu, a ima ih oko 34, tako da se to prevodi u dizanje veće od jednog metra,“ objašnjava geofizičar Tim Vrajt s Univerziteta u Lidsu u Velikoj Britaniji. To je uzrok katastrofalne štete koja je naneta gradu.

Nešto dalje, na severu glavnog grada, interferogram pokazuje spuštanje zemlje, što je rezultat oslobađanja skromne vrste pritiska usled zemljotresa koji je izazvao opuštanje tla. Geolozi kažu da se zemljotres dogodio na plitkom rasedu koji je bio pod uglom od samo 10 stepeni od površine, šireći štetu preko područja koje je veće od 14.503 kilometara kvadratnih.

Rased se nije probio do površine, što znači da je moguće da postoji nagomilan pritisak koji još uvek nije oslobođen. Ukoliko se iznenada oslobodi može izazvati još zemljotresa ili pritisak može biti ispuštan polako, što je fenomen koji se naziva puzanje, objašnjavaju geolozi.

Naučnici tvrde da će dalja istraživanja pomoći u razumevanju toga koliko je zemljotres potresao druge rasede u regionu na svakoj strani rupturne zone.

Kako se inteferogram bude vraćao u ravnotežu u narednim danima i nedeljama, trebalo bi da pruži dodatne podatke o šteti i klizištima.

„Mislim da će nam pružiti najjasniju sliku raseda duž himalajskog fronta“, kaže seizmolog Stiven Hiks s Univerziteta u Liverpulu.
Izvor:nationalgeographic.rs

_______________________________________________________________________________________

Kako izgleda Nepal posle zemljotresa

Pogledajte kako izgledaju ulice Nepala svega nekoliko dana nakon razornog zemljotresa.

images-2015-04-kako_izgleda_nepal_posle_zemljotresa_aps_426746903

Foto: REUTERS/Wolfgang Rattay

Od posledica zemljotresa koji je pre nekoliko dana pogodio ovu azijsku zemlju stradalo je najmanje 4.400 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije.

Procenjuje se da bi broj žrtava mogao dostići i 10.000, kako je za Rojters rekao premijer Sushil Korirala.
Uz to, na neki način je pogođeno oko osam miliona stanovnika Nepala.

„Vlada čini sve što može da spase ljude i olakša im situaciju, ali je to veliki izazov“, objasnio je on.

Na internetu se juče pojavio snimak koji otkriva kako izgleda Katmandu nakon ove tragedije, nastao kada je dron preleteo ulice ovog grada.

Pogledajte ostale slike: nationalgeographic.rs/reportaze/galerije

_______________________________________________________________________________________

SMISLIM NEKU LJUBAVNU I POEM JE…

TAMOiOVDE____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Deda Nacko je timočki Filip Višnjić

Najdan Ristić (82) iz staroplaninskog sela Štrbac, iako potpuno slep, radi sve seoske poslove i – ređa stihove o svom kraju

 TamoiOvde-Najdan-Ristic-2Slep sto odsto, ali vidi i pamti što niko u Štrpcu, podno Stare planine, pa i  celoj Timočkoj krajini, ne može, niti će moći. Niže stihove u desetercu deda Najdan Ristić (82) o borbama partizana na brdu Karadžin, o predratnim gazdama i poratnim komunstima, o svadbama i veseljima, prelima i igrankama, seoskim vašarima, o životu naroda na Staroj planini. Završio je četiri razreda škole, bio odličan i primeran, vredan i poslušan, i delija sve do 20. godine kad su mu se oči zamutile.

Obnevideo je. Uporan i oran nije posustajao: oženio se, kućio i stvarao imetak, odškolovao sina jedinca za ugled celoj Srbiji.

– Moj Danilo je jedini doktor seizmologije u Makedoniji. Najviše škole završio je u Tokiju, u Japanu. Kada se vraćao iz Japana lađom je stigao kubik i po njegovih knjiga. Priznat je u celom svetu, predaje u Americi, Nemačkoj, Australiji. Naši ga stalno zovu, ima ponude za posao u mnogo zemalja…

Pitajte samo Viobrana, on mi je pomogao da se prvi put zaposli u Knjaževac – govori Najdan držeći za ruku komšinicu Persu koja je uvek uz njega. Ona mu  je, otkako mu je, pre dve godine, supruga umrla jedini zaštitinik. Sa njom deli i dobro i loše, i malu seljačku penziju

– Juče smo po onolikoj žegi, veli Persa, brali pasulj. On jedan, ja drugi red, važno je da oseti da sam blizu. Kad je u njegovom dvorištu i kući, niko mu ne treba. Sam spremi drva, napoji i nahrani stoku, samelje jarmu za svinje. I po noći se snalazi. Naučio je gde je šta, Bog ga takvog dao.

Kasnije je Najdan pred svima demonstrirao mlevenje kukurzne jarme.

Na brdašcu iznad sokaka leto prvodi 84-godišnji Viobran…

Viobran Stanojević, sedamdesetih godina prvi policijac Srbije u vreme Tita i Rankovića.

Najdan i Persa poštuju ga kao najrođeniejg.

TamoiOvde-Persa-5-Persa je stub i jedne i druge kuće. Podmeće leđa gde muškarci ne mogu i neće. Samoća je očvrsla. Najdan joj dođe kao drug i prvi sused kome se mora pomoći, mada se on ne da. Svaki dan je u njivi ili staji, uveče i izjutra sastavlja pesme i kad dođu praznici i nedlejom okupi narod i govori stihove.Verujem da ima na stotine zdravica i narodnih pesmarica, dosetki i umotvorina.

Nekad je imao i gusle. On je Filip Višnjić Stare planine i Timoka. Stalni je učesnik “Susreta sela”, bez njega nisu mogle ni emisije “Znanje imanje”, razne seoske manifestacije – objašnjava Viobran zadovoljan što je Najdan prodao ceo tovar svoje rakije od 400 litara.

-Niko ne može da proda ni akov, a on rasproda i vino i rakiju – dodaje bivši šef srpske policije i Najdanov školski drug ne spominjući svoj vinograd iz kojeg ne izlazi od jutra do sunčeva smiraja.

Najdan žali za starim Štrpcem kada je bilo 180 kuća i oko hiljadu duša. Pamti i 120 volovskih zaprega koje su bile glavni oslonac u gradnji ogromog zdanja Doma kulture. Danas se spalo na 130, 140 starina i samo – jednog đaka koji putuje do susednog Trgovišta.

-Momak će u osmi razred i kad ga završi za godinu, Štrbac, prvi put u svojoj istoriji, neće imati dece u školi. Naša škola je zatvorena pre dve godine – veli Persa.

Deda Najdan, pred rastanak sa gostima, slatko je iskapio čašu vina, izdiktirao svoj, Persin i Danilov telefon, zamolio da mu se javi ako bude na TV i odgovorio na pitanje šta mu je najlepše u životu bilo i ostalo: – Žene nikad ne mogu da zaboravim.

I sad smislim neku ljubavnu pesmu i poem je da svi čuju. Takav sam, pa šta mogu.

Još da mi Bog nije uzeo oči…

Autor: B.Filipović /mc.kcbor.net