ŠTA IMA GLAVA…

tamoiovde-logo

šta ima glava

glava ima oči
oči paze da ne padneš na glavu
na glavi ima rupe
za uveta na stranama
glava ima brkove
za muškarca da se ženi
glava ima i rogove
ako je stoka

Foto ilustracija Bora*S/ skulptura Milrad Antić Pirke


čemu služi glava

da je peremo
da se klima
da pričamo sa njom
da je okrećeš na sve strane
da se u nju stavljaju lekovi
da se metne na jastuk kad spavaš

 

glava

sve što ima kapu to je glava

glava od stoke je
jedna izdužina od životinju
ona je korisna jer se jede

Foto ilustracija Bora*S/ skulptura Milrad Antić Pirke


glava od čoveka je 

jedna okruglina
ona nije korisna

ima glava od lava
ona je mnogo opasna

bez glave si gotov

glava je jedna glavna stvar
iz nje pamet dobijamo

sa glavom sve zapamtiš
da ne moraš da pitaš posle

kad si na moru
pliva ti glava na vodi
ako hoćeš da je nalepšaš
veže se mašna

glava je sprava za mislenje
ona nam služi za govor
tu se reči pretvaraju u rečenice

Iz knjige „Olovka piše srcem“ Vanja Rupnik i Budimir Nešić


 

KANJON LAZAREVE REKE – NEISCRPNA RIZNICA PRIRODNIH VREDNOSTI…

tamoiovde-logo

Kanjon lazareve reke, impresivni krečnjački objekat na teritoriji sela Zlot u borskoj opštini, poznat je kao važan centar raznolikosti prirode u Srbiji.

Pored velikog broja retkih i ugroženih vrsta živog sveta, njegovi  brojni speloobjekti su bogata nalazišta fosilnih ostataka životinja pleistocenske starosti.

Ova fragmentisana lobanja kozoroga (inventarski broj Ov 501) nađena je 2012. godine u novootkrivenoj  Žednoj pećini čiji se otvor nalazi na jednoj od litica Lazarevog kanjona.

Otkrili su je članovi speleološkog kluba „Rock@ ice“ iz Bora.

Predstavlja jedan od najznačajnijih fosilnih nalaza alpskog kozoroga u Srbiji.

Čuva se u Zbirci kvartarnih krupnih sisara u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.

Prvi fosilni nalazi alpskog kozoroga potiču iz gornjeg pleistocena Evroazije. Pretpostavlja se da je evoluirao od ranopleistocenske vrste Capra camburgensis.

Maksimalnu rasprostranjenost dostiže tokom poslednjeg glacijala, u periodu najizrazitijih zahlađenja, kada se spuštao na nižu nadmorsku visinu. Ostaci alpskog kozoroga nalaženi su u pećinama Srbije-Smolućka pećina, Pećurski kamen, Prekonoška pećina i Žedna pećina. Danas alpski kozorozi naseljavaju planinske padine i vrhove iznad gornje šumske linije Alpa i Visokih Tatri.

Alpski kozorog (Capra ibex Linnaeus 1758) pripada porodici šupljorogih preživara Bovidae i potporodici koza Caprinae. Osim alpskog kozoroga u rod Capra svrstava se još pet vrsta koje danas naseljavaju Evropu, Aziju i Severnu Afriku.

Kod alpskog kozoroga mužjaci i ženke se razlikuju po veličini i dužini rogova. Kod mužjaka mogu dostići dužinu do 100, a kod ženki do 35 centimetara. Rogovi su snažno povijeni unazad i rastu tokom čitavog života. Ukrašeni su slabije  ili jače izraženim poprečnim grebenima.

Autori: dr. Milan Paunović, dr. Zoran Marković i Sanja Aliburić

PRIRODNJAČKI MUZEJ U BEOGRADU

Njegoševa 51, 11111 Beograd

Tel. 011 3442147, 011 3442265

E-pošta nhmbeo@nhmbeo.rs

Veb http://www.nhmbeo.rs



Primerak fosilnog ostatka Alpskog kozoroga bio izložen na Sajmu turizma u Beogradu

Zahvaljujući razumevanju i ljubaznosti dr. Milana Paunovića, direktora i njegovih saradnika iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, primerak fosilnog ostatka kozoroga koji je pronađen u Žednoj pećini, izložen je na štandu Turističke organizacije „Bor“ tokom održavanja 40. Međunarodnog sajma turizma u Beogradu. Bila je to prilika da posetioci ove manifestacije u subotu, 24. februara od 10 do 17 časova pogledaju ovaj izuzetan fosilni nalaz i saznaju za još jednu izuzetnu zanimljivost vezanu za Lazarev kanjon.

Priredio: Bora*S