KAD TI ŽIVOT DA GORKI LIMUN…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________________________

 Francusko selo Družak: Turistička meka zahvaljujući staroj pruzi

Tradicija, koja je bila pred nestajanjem, dovela desetine hiljada turista u mestašce sa samo 350 stanovnika. Napuštene kuće postale udobni apartmani.

rep-velo_620x0Kad ti život da gorki limun, ti napravi limunadu, kažu Overnjani, žitelji prelepe planinske oblasti na jugu centralne Francuske.

Od vremena ponosnih i nepokornih Gala do Drugog svetskog rata mnogo ljudi živelo je u bajkovitim selima i pašnjacima rasutim po vulkanskim brežuljcima sa kojih dominiraju moćni srednjovekovni zamkovi.
Posle Drugog svetskog rata mnoge stamene kuće od crnog vulkanskog kamena su opustele, a na pašnjake se vratila šuma. Stanovništvo je, kao i celoj Evropi, potražilo bolji život u gradskim industrijskim centrima. Opustele su i stare pruge kojima su tutnjali vozovi natovareni ugljem i građevinskim kamenom.
Ipak, uporni Overnjani, koji su ostali verni rodnom kraju, nisu se predavali. Od tradicija koje su bile pred nestajanjem oni su napravili turističke atrakcije.

Planinski vrhovi ugašenih vulkana, visine 1.500 metara, danas su omiljena mesta za planinarenje i skijanje, a puste kuće renesansnih gradića pretvorena su u udobne i ukusno nameštene apartmane. Ni stara pruga nije zaboravljena. Ona danas dovodi desetine hiljade turista u mestašce Družak sa samo 350 stanovnika i destinama restorana i kuća – hotelčića, omiljenih za porodične odmore.
Družak, koji se nalazi u departmanu Kantal, je početna stanica kruga „velo-rejla“ ili u slobodnom prevodu na srpski „ćire na pedale“. Reč je o dresinama koje se voze kao bicikl kroz tridestak kilometara živopisnih planinskih predela, kroz tunele i preko visokih vijadukta, kraj lepih farmi i zamkova.

rep2Tipično renesansno selo-hotel u Overnji
-Iz Kantala, svetski poznatog po istomenoj vrsti sira koja se pravi već 2.000 godina na isti način, nekada je železnicom u Pariz prevožen i najkvliteniji kameni ugalj. Kako se njegova upotreba smanjivala sve više, i pruga je postala neisplativa i morala da bude ugašena. Onda su dovitljivi ljudi napravili dresine na pedale kojima bi turisti mogli da obilaze ovaj živopisni kraj.

Tako je pruga ne samo sačuvana, već je življa nego ikada – kaže Žerom Kopak, turistički stručnjak, koji je i geolog, ljubitelj istorije i istorije umetnosti, a, pre svega, pravi Overnjanin, zaljubljen u svoj kraj i tradiciju.

rep9Oblast Kantal ima bogato istorijsko nasleđe

TRADICIJA OVERNjA KAO ATRAKCIJA
OVERNjANI koje ponekad nazivaju i „francuskim Škotlanđanima“ ponosni su na svoje tradicije koje su očuvali u vreme promocije globalizma i „lonca za pretapanje“ svih kultura u neku neodređenu smesu. Overnja je postala turistička atrakcija upravo zahvaljujući održanju sopstvenog identiteta i njegovoj prezentaciji na moderan način.
rep0Sneg na Središnjem masivu opstaje do maja
B. Subašić/ Izvor: novosti.rs

_____________________________________________________________________________________________________

OSVAJANJE KANJONA DRINE…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________________________________________________

Plovni put Drinom od Perućca kod Bajine Bašte do Višegrada otvoren je posle 22 godine. Time je i kanjon Drine dostupniji posetiocima, pa u Bajinoj Bašti očekuju veće prihode od turizma.

 Jezero-Perucac-plovidbaPrvi put posle 22 godine otvoren je plovni put Drinom od Perućca kod Bajine Bašte do Višegrada. Ovaj značajan doprinos turističkoj ponudi dve regije, učinio je dostupnijim i jedan od najlepših kanjona Evrope.

Kanjon Drine se smatra jednim od najlepših i najdubljih kanjona Evrope. Na pojedinim mestima visina njegovih litica je i 1.000 metara.

Drina je kod Bajine Bašte ukroćena 60-ih godina izgradnjom hidroelektrane. Jezero je dugo 52 kilometra i do Višegrada se putuje turističkim brodom oko tri sata. Domaćini u Višegradu su turističke organizacije.

Ono što posetioce očekuje u gradu Andrićevog detinjstva je drevni most Mehmed-paše Sokolovića i već čuveni Andrićgrad.

Projekat Tara-Drim je početak realizacije ideje o formiranju turističkog kruga kojim bi turisti iz Bajine Bašte, preko Tare, stizali u Mokru goru.

Iz Mokre gore bi se „ćirom“ putovalo do Višegrada, a iz Višegrada turističkim brodom do Perućca i opet do Bajine Bašte.

U Bajinoj Bašti se očekuje da bi realizacija ovog projekta povećala broj u gostiju bajinobaštanskom kraju, koji je sada od 300 do 400 hiljada godišnje.

Taj puni turistički krug, kako se očekuje, značajno bi uvećao turistički prihod obe regije.

Izvor:.planinatara.rs

CRNOVRŠKOM PRUGOM-BICIKLOM, PEŠICE ILI MOŽDA-TURISTIČKIM VOZOM…

TAMOiOVDE_____________________________________________

Krenuvši sa grupom ljubitelja vožnje bicikla i pešačenja, iz  gradskog obodnog naselja „Bor 2″ promotivno smo „testirali“ i simbolično označili početak korišćenja uređene staze, u dužini od 7,4 kilometara,  trasom negdašnje „Crnovrške pruge“.

Najveća zasluga što su borani dobili izvanrednu pešačku, rekreativnu, mini maraton, biciklističku, turističku i stazu zdravlja, pripada UG „Crni vrh 45“, koje je uspešno realizovalo  projekat “Uređenje staze stare Crnovrške pruge “, odobrenog kao  javni rad od strane Nacionalane službe zapošljavanja.

Projekat  su podržali i njegovu realizaciju pomogli i Rudarsko topioničarski basen Bor, Opština Bor i Javno komunalno preduzeće „3. oktobar“.

U nostalgičnom sećanju starijih borana ostala je “Crnovrška pruga”, kojom je sa planine Crni vrh, dok su vođene odlučujuće ratne operacije na Sremskom frontu, prevezeno više od  20.000 kubnih metara ogrevnog drveta, u tek oslobođen i ratom razoren  Beograd. I ranjenicima u bolnicama koji su svakodnevno pristizali sa Sremskog fronta  i stanovništvu Beograda bilo je neophodno obezbediti ogrev…

Od tada su prošle decenije, pruge odavno nema, ali ostala su sećanja. I trasa.

Trasa, koja vijuga kroz prelepe šumske krajolike od Bora do Crnog vrha, ukupne dužine od 18,5 kilometara.

Nema nikakve sumnje da je nakon ove deonice, neophodno urediti i preostalih 11 kilometara staze do Crnig vrha. I ne bi ona imala samo napred opisane funcije. Bio bi to značajan i važan protivpožarni put.

Ali, zamislite ovo.

Ukrcate se u samom centru Bora u vagon turističkog voza, udobno se smestite i do Crnog vrha uživate u prelepom ambijentu usputnih predela, sa panoramskim pogledom na Rtanj, Malinik, Dubašnicu, Crni vrh, Banjsko polje, Borsko jezero i Veliki krš.

Pa kod spomenika „Ljubavi smo učili vatru, da nam zemlja više ne gori“ iz vagona na osveženje u etno restoran, a potom na gondolu – pa pravo na vrh Crnog vrha…

Kako vam se čini?

Autor: Bora*S