SUSRET SA NEBESKIM LOVCIMA…

tamoiovde-logo

One su direktni potomci dinosaurusa, predstavljaju simbol brzine, spretnosti i uzvišenosti, nalaze se na vrhu lanca ishrane a ipak spadaju u jednu od najugroženijih vrsta. One su korišćene kao simboli vladara, nacija i država. Jedna od njih, dvoglavi beli orao je krasio grbove naše srednjevekovne vlastele, a danas se nalazi  na državnom grbu Srbije.

One su ptice grabljivice.

TAMOiOVDE-Nebeski lovci-101_6168Posmatranje prica grabljivica u prirodnom okruženju danas predstavlja retku privilegiju.

Zbog ovog i mnoštva drugih razloga borska publika ima privilegiju da narednih tridesetak dana u galeriji Muzeja rudarstva i metalurgije razgleda izložbu Prirodnjačkog muzeja iz Beograda „Nebeski lovci“, koja je otvorena u petak, 13. novembra.

Izložba „Nebeski lovci“ posvećena je pticama grabljivicama sa našeg područja i prikazuje njihovu raznovrsnost, njihov značaj u prirodi, status u životnoj zajednici kao i visok stepen ugroženosti.

101_6141Na postavci su predstavljeni eksponati koji se izdvajaju po svojoj ekskluzivnosti ili dimenzijama poput beloglavog supa ili orla belorepana, eksponati isčezlih vrsta, kao i onih kojima preti opasnost od isčezavanja u prirodi, među kojima su orao krstaš, riđa lunja, kratkoprsti kobac i drugi.

Pored njih postavku čine i orao bradan, crni lešinar, suri orao, orao zmijar,orao kliktaš, jastreb, kobac, sivi, stepski, krški i soko lastavičar, vetruška, eja livadarka i eja močvarica, crna i bela kanja i druge.

101_6143Izložba je namenjena publici svih nivoa obrazovanja i svih uzrasta a njen primarni cilj je da predstavi svet ovih čudesnih ptica, istakne njihov značaj u prirodi, istorijsku i naučnu vrednost, da široku publiku na naučno-popularan način upozna sa njihovim načinom života, ishranom, razmnožavanjem, migratornim kretanjima, životnim staništima, ali i opasnostima koje im prete.

101_6147Beloglavi sup pravi gnezdo na liticama i stenama visine od 500 – 1200 metara.

Mužjak i ženka se sparuju za čitav život. Ženka polaže smo jedno jaje iz kojeg se nakon 52 dana inkubacije izleže mladunac o kojem brinu oba roditelja. Pripada strogo zaštićenim vrstama“– (sa legende na izložbi „Nebeski lovci“)

Autori gostujuće izložbe beogradskog Prirodnjačkog muzeja „Nebeski lovci“ su Marko Raković, kustos ornitolog i mr Daliborke Stanković, koja je u društvu sa Suzanom Mijić, direktorkom borskog Muzeja svečano otvorila ovu zanimljivu i edukativnu izložbu.

101_6159Prirodnjački muzej Beograd je jedna od najstarijih srpskih nacionalnih ustanova. U Srbiji je jedini muzej takve vrste, a po bogatstvu i raznovrsnosti primeraka, postignutim rezultatima u oblasti muzeologije i nauke jedan je od vodećih prirodnjačkih muzeja u jugoistočnoj Evropi.

Zvanično je osnovan 1895. godine, kao Jestastvenički muzej srpske zemlje.

101_6166U privremenom prostoru čuva se prirodna i kulturna baština u 117 prirodnjačkih zbirki sa približno 1500000 različitih primeraka iz Srbije, Balkanskog poluostrva, ali celog sveta.

Po broju primeraka izdvajaju se minerološka, petrološka, zbirke fosilnih i  recentnih mekušaca, insekata, ptica,sisara, kao i Generalni herbarijum Balkanskog poluostrva, koje imaju veliku naučnu i muzeološku vrednost.

Autor: Bora Stanković

Reference: Katalog izložbe, legende na izložbi, izjave autora izložbe

_________________________________________________________________________________________


________________________________________________________________________________________

OTVOREN PRIRODNJAČKI CENTAR SRBIJE…

tamoiovde-logo

U Svilajncu je 29. juna na Dan grada, posle četiri godine izgradnje i formiranja, svečano otvoren Prirodnjački centar Srbije, jedinstvena institucija u Srbiji i regionu. Pored nespornog turističkog značaja, kompleks ima i velike naučno-obrazovne kapacitete i vrednosti.

prirodnjacki-centarProstran izložbeni prostor u samom objektu sadrži četiri tematske izložbe, na čijim postavkama su radili stručnjaci Prirodnjačkog muzeja Beograd i Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu:

“Vremenski tunel“ jedna je od najatraktivnijih izložbi i predstavlja nastanak planete Zemlje i njen razvoj kroz epohe sve do postanka čoveka. Posetioci doživljavaju svojevrsno putovanje u prošlost kroz prikaze geološke istorije Zemlje od Velikog praska do pojave savremenog čoveka. Sticanje znanja kroz ovu izložbu zapravo je avantura.

Izložba „Svet dinosaurusa“ smeštena je u centralnom delu zgrade. Paleonotološku postavku čini sedam skeleta različitih vrsta dinosaurusa koji na jedinstven način dočaravaju period mezozoika. Sve skeletne replike rađene su po uzoru na originalne fosile. Utemeljena na naučnim činjenicama ova izložba posetioce na najbolji i najatraktivniji način upoznaje sa osnovama paleontologije.

Izložba „Svet minerala i stena“ predstavlja minerale i stene od koih je izgrađena naša planeta. Pored minerala i stena koji su karakteristični za Srbiju postavka sadrži i primerke veoma retkih minerala što je čini ekskluzivnom. Jedan od najatraktivnijih eksponata je mineral Jadarit koji je za sada pronađen jedino na teritoriji naše zemlje, a koji po svom hemijskom sastavu odgovara čuvenom Kriptonitu iz Supermenovih stripova.

Izložba „Biodiverzitet Srbije“ predstavlja bogatstvo flore i faune naše zemlje. Sve vrste su originalne i napravljene specijalnim preparatorskim metodama. Smeštene su u karakteristične situacije, prikazane kroz sva četiri godišnja doba i kroz različite delove dana. Ova izložba na autentičan način prikazuje prirodna bogatstva Srbije.

U sklopu Prirodnjačkog centra se nalazi i zabavni park na otvorenom “Dinosville”.

Dino izložba – Najveći deo parka zauzima jedinstvena postavka dinosaurusa u njihovim živim oblicima i autentičnom okruženju. U parku se nalazi preko 20 replika različitih vrsta dinosaurusa, od kojih je najveća replika Diplodokusa visoka 11, a dugačka 20 metara.

Šetnja kroz vulkan – Kroz Park se kreće kružnom putanjom u čijem je centralnom delu model vulkana visine oko 10 metara. Oko vulkana je prostrana zelena površina sa izgrađenim minijaturnim jezerom, a može se ući i u unutrašnjost vulkana.
Izvor: :srbi.ca



Foto Plus: Facebook / prirodnjackicentar.svilajnac



Priredio: Bora*S


PERFIDNOST POROBLJAVANJA ROĐAKA…

TAMOiOVDE_________________________________________________________________________________

Fascinantno! No, nešto me podseća na to. Ko je TamoiOvde, ko?

_________________________________________________________________________________________

Nova vrsta: „Nindže“ među mravima!

Naučnici otkrili u SAD mrave koji, koristeći hemijsku kamuflažu, upadaju u tuđa utvrđenja neopaženi odakle u „ropstvo“ odvode druge mrave!

Mravi, foto 3U napad kreću tek četiri jedinke duge svega dva i po milimetra, a posle akcije neutralisano je između pet i 100 odsto napadnute kolonije.

Tim nemačkih biologa otkrio je nedavno u Americi vrstu mrava koja zarobljava druge mrave i pretvara ih u robove, koristeći tehniku infiltracije dostojnu nindža ratnika.

Nova vrsta, tipa Temnothorax, koja obuhvata nekoliko stotina vrsta malih mrava koji žive u drveću i šumskom tlu, nazvana je pilagens, što na latinskom znači pljačkaš, zbog načina na koji upada u tuđe mravinjake kako bi iz njih izvukla mrave.

Za razliku od čuvenih mrava-robovlasnika iz Amazonije, koji kreću u napad sa 3.000 vojnika, Temnothorax pilagens to čine suptilnije, u daleko manjem broju, prikradajući se neprijatelju kao uhode.

„Pljačkaši“ napadaju samo dve druge vrste mrava, s kojima su u srodstvu i koje žive u stablima oraha i žira, pravim utvrđenjima sa čvrstim zidovima i samo jednim uskim otvorom, koji se lako može odbraniti.

Pravi izazov za sićušnog nindža-mrava, dugog svega dva i po milimetra.

Mrav, foto 1

Nindža-mrav

Umesto masovnog napada ili duge opsade, koji zahtevaju dosta vremena i „ljudstva“, mali „gonič robova“ više voli tihu infiltraciju.

Akciju obično sprovode četiri mrava. S obzirom na to da su veoma mali, lako mogu da se uvuku u neprijateljsku koloniju, koristeći hemijsku kamuflažu kako bi ostali nezapaženi.

Po pravilu, kada je mravinjak napadnut dolazi do bespoštedne borbe. Biolozi Univerziteta u Majncu i Prirodnjačkog muzeja „Senkenberg“ u Gerlicu nisu, međutim, primetili ništa slično tokom upada nindža-mrava u tuđi mravinjak.

Ne samo da se njihove žrtve ne brane, već puštaju da im neprijatelj odnese larve, pa čak i odrasle jedinke koje će kasnije za „pljačkaše“ raditi kao robovi.

Mravi, foto 2

Borba prsa u prsa: „Pljačkaš“ (gore) i „rob“ (dole)

Istraživači, čija je studija objavljena u onlajn časopisu ZooKeys, ustanovili su da nindža-mravi ispuštaju specifičnu hemijsku supstancu koja sprečava njihov plen da ih prepozna kao neprijatelje.

Uprkos hemijskoj kamuflaži, dešava se da uljezi budu demaskirani.

Nindža do kraja, Temnothorax pilagens tada udara tamo gde najviše boli: žaoku upire u deo vrata žrtve koji nije zaštićen oklopom. Ubod uzrokuje momentalnu paralizu i munjevitu smrt.

Ovakvom taktikom, nindža-mravi uspevaju, iako brojčano nadjačani, da unište između pet i 100 odsto kolonije, navode nemački naučnici, dodajući da se napadači gotovo uvek izvuku neozleđeni.

rts.rs

___________________________________________________________________________________________

Naslov i uvodna napomena: Bora*S

PRIRODNJAČKI MUZEJ U BEOGRADU…

TAMOiOVDE

O PRIRODNJAČKOM MUZEJU / ABOUT  NATURAL HYSTORY MUSEUM

Prirodnjački muzej je, posle Narodnog muzeja i Narodne biblioteke, treća značajna kulturna institucija u Srbiji.

  Osnovan je krajem 19. veka.

Danas ima preko 110 bioloških i geoloških zbirki, jednu od najstarijih i najbogatijih biblioteka na Balkanu i preko 1.500.000 primeraka. Spada u najznačajnije prirodnjačke muzeje u jugoistočnoj Evropi.

Zbirke se nalaze u muzejskim zgradama u Njegoševoj ulici, a izložbe Muzeja održavaju se u Galeriji na Malom Kalemegdanu. Veoma su posećene i prilagođene kako odraslima tako i mladima, kao i osobama sa posebnim potrebama.

 Tekst i fotografija / Text & Photo: Tatjana Milić Babić