KAD ŽENA ISTOVREMENO IMA VIŠE MUŽEVA…

TAMOiOVDE_______________________________________________________

Poliandrija – bračna zajednica u kojoj jedna žena ima više muževa

Kada se pominje poligamija, većina najpre pomisli na bračnu zajednu jednog muškarca i više žena, što se zapravo naziva poliginija.

Draupadi_and_PandavasPostoji i drugi oblik poligamije, koji se naziva poliandrija i predstavlja bračnu zajednicu jedne žene sa više muškaraca i takav odnos u mnogim društvima, kroz istoriju, nije uopšte bio neobičan.

1. U indijanskom plemenu Seneka se smatralo normalnim da žena ima dva muža.

Na severozapadu Severne Amerike u plemenu Tlingita, žena je pored muža mogla da ima i ljubavnika i to je obično bio dever. Slično je bilo i kod stanovnika Aleutskih ostrva.

2. Kod Eskima na Grenlandu je česta pojava bila da žena ima dva, pa i više muževa.

3. Kod Orang Tanijana na Malajskom poluostrvu žene su mogle da imaju i po četiri muža istovremeno. Slično je bilo i kod plemena na ostrvu Borneu u Indoneziji.

4. Na Maršalskim i Markeškim ostrvima, prema izveštaju iz 19. veka, skoro svaka žena je imala dva muža, koji su međusobno bili braća ili prijatelji, ali je žena mogla uzeti i nekog drugog kao pomoćnog muža.

5. Na Tibetu, gde žene uživaju veliku slobodu, ali i za još neka plemena centralne Azije i severne Indije, karakteristična je tzv. bratska poliandrija, gde bračni ugovor brata koji je oženjen, istovremeno je i ugovor njegove braće.

6. Bratska poliandrija je sredinom 19. veka bila zastupljena i kod indijskih Sika. U Pendžabu su se udrživala braća, polubraća i rođaci, pa i ljudi koji nisu u srodstvu kako bi oženili jednu ženu. Tada oni sjedinjuju i svoja imanja. Sama bračna prava bi se regulisala na razne načine, na primer, ukoliko je jedan od braće često odsutan na putu, prilikom njegovog kratkog boravka, on bi imao prioritet. Deca su pripadala najstarijem bratu, ali bi i druge nazivali očevima i bila bi ponosna ukoliko bi imala veći broj očeva.

7. Kod Toda iz Indije, braća bi zajednički prosili mladu, a prvu bračnu noć bi zajedno proveli u šumi. Deca su pripadala svoj braći, osim onog koji napusti kuću, a prema nekim izveštajima, prvo troje dece bi pripadalo najstarijem, drugo troje mlađem i tako redom.

8. U opisu iz 1402. godine žene Gijanča na Kanarskim ostrvima su imale po tri muža od kojih je svaki imao obavezu da se stara o ženi, ali i o mužu koji će ga zameniti.

9. U plemenima Lele, Kvilu i Kasaji u jugoistočnom Kongu jedna žena bi postajala tzv. “seoska žena” (hohombe) i samo bi ona imala pravo da živi sa više muškaraca. Ona bi bila oslobođena težih poslova i uživala opšte poštovanje, kao i njena deca.

10. Poliandrija je bila prisutna i u Evropi. Prema Polibiju u Sparti je više braće imalo zajedničku ženu. Takođe, poliandrija se spominje i u tradiciji germanskih naroda, ali i u irskim legendama. Bratska poliandrija je bila poznata kod Gorala u Poljskoj, ali i kod starih Rusa. U prilog tome svedoči uredba kneza Jaroslava iz 11. veka koja izričito zabranjuje takve odnose.

Izvor:zanimljiveinformacije.com


NAJBRIŽNIJE TATE ŽIVOTINJSKOG CARSTVA…

TAMOiOVDE_____________________________________________________________________________

Evo liste najbrižnijih mužjaka bez čije nege potomstvo ne bi imalo prevelike šanse za svetlu budućnost.

   TamoiOvde-files.php 8. Pažljivi marmozeti

Mužjak marmozeta brine o svom potomstvu, poput najnežnijeg oca na svetu – kupa ih i čisti čim se rode.

  Ako ne mislite da je to dovoljno simpatično, uzmite u obzir i ovo: kada mladunci dođu na svet, mužjak ne nastavlja svoju potragu za novim ženkama u ovulaciji, uprkos stereotipu da svi mužjaci brinu isključivo o širenju svojih gena, prenosi nationalgeographic.rs.

  Gestacija i porođaj su vrlo iscrpljujući za ženku marmozeta, pa je uključenost oca u odgajanje potomaka od velikog značaja za njihov opstanak. Kada su naučnici iz Nacionalnog centra za istraživanje primata poprskali miris plodne ženke ispred novopečenog oca marmozete, očekivali su da će nivo testosterona kod ove životinje skočiti i da će se u njemu stvoriti nagon za parenjem. Na sveopšte iznenađenje, marmozeti su pokazali da su pravi porodični tipovi. Nivo testosterona se nije ni mrdnuo!

7. Otac u drugom stanju

Mužjak morskog konjića je ultimativna zagonetka. Ne samo da ostaju u drugom stanju, negujući jaja u svojoj torbi, već su apsolutno monogamni i ostaju uz svoju partnerku do kraja života. Evo kako to funkcioniše: morski konjići se pare peko svojih repova, tako što ženka „prikači“ svoju cevčicu za trbuh mužjaka i tamo polaže jaja. U sopstvenom stomaku, mužjak oplođuje jaja i čuva ih u sebi tokom dve do tri nedelje, zavisno od vrste. I kao svaki dobar tata, on motri na nivo soli u svom stomaku, trudeći se da on ostane isti kao u okruženju, kako bi bebe morskih konjića ostale zdrave.

TamoiOvde-ffiles.phpt6. Vodene bube pune ljubavi

Džinovske vodene bube, nisu baš prijatno društvo jer je njihov ujed veoma bolan, ali zato male bubice ne bi mogle imati bolje tate od ovih.

Posle parenja, ženka zalepi leglo od više od 100 jaja na leđa svog partnera, koji svuda sa sobom nosi svojem potomstvo tokom nekoliko nedelja – izvodi ih redovno u šetnju na vazduhu i „češlja“ ih svojim nogama s vremena na vreme, kako bi ih zaštitio od gljivičnih infekcija.

To su jedne srećne male bube!

5. Kreketave tate

Treba vam prevoz? Neke žabe podsećaju na pokretne autobuse za svoje mladunce. Članovi porodice uskoustih žaba, viđeni su kako prenose svoje potomke na leđima u stilu krkača. Dve vrste žaba koje pripadaju ovoj porodici (Sphenophryne cornuta i Liophryne schlaginhaufeni), žive u brdima Paupa Nove Gvineje, gde je Dejvid Bikford sa Nacionalnog univerziteta Singapura prvi put i uočio mužjake sa čitavim potomstvom na svojim leđima. I uvom slučaju, ženka polaže jaja i nestaje, dok otac ostaje da ih oplodi i brine o odrastanju mladih.

TamoiOvde-ffiles.phptt4. Istrajni očevi nandua

Ova poligamna ptica koja živi u haremu od desetak ženki, možda ne deluje kao životinja koja bi mogla da se kandiduje za priznanje Otac godine. Ali ono što mu nedostaje kada je posvećenost jednoj ženki u pitanju, nandu nadoknađuje očinskom posvećenošću. Mužjak nandua gradi gnezdo gde će ženke položiti jaja, a zatim leži na njima i brine o mladima kada se izlegnu dok majke nastavljaju dalje u potrazi za novim mužjacima sa kojima će se pariti. Tata nandu je vrlo zaštitnički nastrojen, a sa svojih 40 kilograma i 1.5 metar visine, on je zaista telohranitelj u koga mladunci mogu imati poverenja.

3. Izgladnele tate

Mužjaci pingvina su veoma uključeni u negu mladunaca. Oni preuzimaju dužnost sedenja na jajima tokom više nedelja, dok ženke odlaze u lov na ribu. Mužjaci tokom ovog perioda gladuju, ali ako se mladunče izlegne pre nego što se ženka vrati sa ulovom, oni ipak mogu da proizvedu supstancu nalik surutki kojom hrane novorođenče.

U stvari, mužjaci su toliko važni za proces odgajanja, da ženke traže debeljuškaste partnere jer će oni moći duže da sede na jajima bez hrane. U studiji iz 2010. godine otkriveno je da su ženke u stanju da procene koliko je mužjak dobro uhranjen, samo na osnovu zvuka njegovog zova za parenjem.

TamoiOvde-ffiles.phpgg2. Samohrani emu

Emui važe za vrlo snažne roditelje sa svoja dva metra visine i 45 kilograma težine, a tate emui gotovo da ne mogu biti nadmašeni kada je u pitanju posvećenost mladuncima. Nakon što ženka položi jaja, kojih bude između šest i 11, ona odluta dalje kako bi našla novog partnera, dok mužjak ostaje sam da brine o jajima kojima treba oko 60 dana da se izlegnu.

Posle toga, ovaj samohrani roditelj brine o svojim potomcima čak dve godine.

1. Tatino obdanište

Lisac vrste Otocyon megalotis (lisica sa ušima nalik na slepog miša), preuzima sve odgovornosti prema mladuncima, dok majka odlazi u potragu za hranom. Zapravo mužjak ove vrste lisice, provodi isto, ako ne i više vremena pazeći na mlade, negujući ih, u poređenju sa ženkom. Ova noćna životinja živi u porodičnoj zajednici, sa monogamnim partnerom i njihovim mladima.

(Izvor: LiveScience.com via Nationalgeographic.rs)


 

KRALJEVSTVO ŽENA…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

  POSLEDNJE MESTO NA SVETU GDE VLADAJU ŽENE

U 2012. godini skoro milion i po turista posetilo je jezero Lugu, tri puta više nego u toku protekle godine. Jezero se nalazi u podnožju Himalaja, a znak na ulazu kaže:

slikacitava.phpzene‚‚Dobro došli na jezero Lugu. Dobro došli u kraljevstvo žena.“

Jezero Lugu je postojbina Mosua, etničke manjine koja broji 40 000 ljudi i koja je jedna od poslednjih matrijarhalnih zajednica na svetu. Lugu se nalazi između provincija Sičuan i Junan i dugo je bio odvojen od ostatka sveta. Do njega je vodila samo jedna krševita staza, a tek pre 10 godina stanovnici su dobili električnu energiju.  

Porast turista doneo je velike promene u kulturi Mosua. U 2012. godini skoro milion i po turista posetilo je jezero Lugu, tri puta više nego u toku prethodne godine. Poboljšanje infrastrukture učinilo je jezero dosta pristupačnijim: drugi put otvoren je 2012, a ove godine biće završen i aerodrom.

Ključni razlog zbog kojeg ljudi dolaze je da bi videli ‚‚Kraljevstvo žena“.  

– Mosuancima su jedno žene naslednici –  kaže La Cjer (51), najstarija od svojih sestara, koja je postala glava kuće kada joj je majka umrla.  

Obučena u dugu pamučnu suknju do zemlje i u crveni tkani šešir, ona objašnjava da njene sestre doprinose domaćinstvu tako što rade u gradu. Ostali članovi porodice žive kod kuće. ‚‚Žene su pouzdanije od muškaraca“, kaže La, ‚‚Mi rađamo decu, mi ih odgajamo i mi služimo porodicu. Nema potrebe da nam muškarci pomažu.“  

Žene ovde imaju sve seksualne slobode. Muškarci i žene ne ulaze u monogamne veze do kraja života. Radije imaju ‚‚šetajuće brakove“ u kojima muškarac uveče došeta u ženinu sobu, a ujutru se vrati u kuću svoje majke. Deca rođena iz ovih zajednica pripadaju majci.  

Istorijski, ovo je dovelo da pogrešnog gledanja na Mosuance od strane kineskih vlasti, koje su htele da odbace ovu manjinu kao varvarsku i označe ovu kulturu zaostalom. U Luošuiju, jezerskom selu koje je najposećenije od strane turista, postoji crveno osvetljena ulica u kojoj se nalaze prostitutke obučene u nošnju Mosuanki.  

– Iz feminističke perspektive, ne postoji ‚‚žig nevinosti“, što znači da ovde nije sramota što žena ima seks – kaže Ajlin Velš, antropolog na Univerzitetu u Sidneju, koji je dugo proučavao ovu oblast.  

Ovo je oblast u kojoj nema napuštenih žena i napuštene dece, razvoda, kopiladi koja provode život u patnji, a nema ni udovica. Ipak, ovo društvo nije u potpunosti matrijarhalno – muškarci imaju političku moć.

Turizam je od vitalne važnosti za razvoj Lugu jezera. Hu Šunfa (42), vozač taksija, koji je ranije bio ribar, kaže:  

– Kada sam imao 20 godina, ljudi su jedva prehranjivali svoje porodice, a deca nisu imala odeću. Školovanje da ne pominjem. Danas je 80 odsto porodica uključeno u turizam i zarada je dobra. Mnoge porodice dopustile su svojim sinovima da upravljaju čamcima za turiste ili ćerkama da plešu za njih.  

Huova žena, sa kojom nakon ‚‚šetajućeg braka“, ipak, živi zajedno, otvorila je gostionicu.

glassrpske.com

BOGATA KĆI PUSTINJE…

TAMOiOVDE_____________________________________________________

MOĆ: MOZA BINT NASER AL MISNAD PRVA DAMA KATARA

 Ono što je trebalo da bude klasičan brak iz interesa, postala je velika ljubav. Iako ima tri supruge, za katarskog emira Hameda bin Halifa al Tanija postoji samo jedna, njegova druga žena, pustinjska vladarka koja se ozbiljno angažovala na otvaranju i modernizaciji svog društva. Obožava skupu firmiranu garderobu, zbog čega joj je emir nedavno kupio poznatu italijansku modnu kuću „Valentino“ .

Ikona stila i elegancije

Kad bi na more, muž joj kupi pola Sardiniji. Kad poželi novu narukvicu, dobije juvelirsku kuću „Tifani“. U šoping ide u svoju londonsku robnu kuću „Herods“. Ako izrazi želju da se bavi obrazovanjem, suprug je iznenadi „gradom nauke“ i fondom od petnaest milijardi dolara. A kada kaže da je interesuju mediji, dobije TV stanicu Al Džazira. Večitu želju za lepim krpicama svoje obožavane supruge, ovaj muž ne „leči“ jednom haljinom, on joj jednostavno kupi njen omiljeni modni brend.

Da, tako to radi Hamed bin Halifa al Tani (60), vladar Katara, bogatog emirata na Bliskom istoku. Iako mu je druga od tri supruge, Moza bint Naser al Misnad je emiru čitavog života jedina žena na svetu.

Nijedna njena želja ne sme da ostane neispunjena. Tako katarski šeik prošlog meseca nije ni trepnuo kada je izbrojao 700 miliona evra za potpisivanje ugovora o kupovini cele italijanske modne kuće „Valentino“.

Poznato je da je za lepu i zanosnu prvu damu Katara moda istinska pasija. Presvlači se nekoliko puta na dan. Trud i pare nisu uzalud. Modna biblija „Vog“ i magazin „Veniti fer“ smestili su je među pet najbolje odevenih žena sveta. Istina, osvajanje ovakve titule za nju ne predstavlja nikakav problem. Moza, pravi pustinjski spoj lepote, inteligencije i stila, pre „Valentina“ je od supruga na poklon dobila i udeo u grupi Lvmh koja poseduje marke „luj viton“, „kristijan dior“ i „živanši“…

Preuzeo ocu vlast

Doha je u ovom trenutku jedno od najvećih gradilišta na svetu.

Nikao na vrelom pustinjskom pesku, bogati emirat u Persijskom zalivu, koji je po državnom uređenju apsolutna monarhija, trenutno je jedno od najvećih gradilišta na svetu. Glavni grad Doha će 2022. biti domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu, a Katar, koji je ove godine prvi put na Olimpijske igre u Londonu poslao sportistkinje, kandidovao se i za Olimpijadu 2020.

Katarske vlasti su čvrsto odlučile da svoju zemlju učine što primamljivijom i udobnijom za život i zato ne štede ni trud ni novac. Zbog toga je ovaj pustinjski raj, koji leži na ogromnim rezervama prirodnog gasa i nafte, dobio epitet najambicioznije zemlje sveta.

Država koja je po površini manja od francuskog ostrva Korzika, sa preko 100.000 dolara godišnjeg dohotka po stanovniku, najbogatija je na svetu. Od nešto više od 1.300.000 stanovnika, tek jedna četvrtina su katarski državljani. Ostalo su stranci koji rade u emiratu i plaćaju porez.

Kada u brak stupe dvoje državljana Katara, država ih časti sa 300.000 dolara. Ukoliko neki bogataš poželi da na ludi kamen stane sa nekom od brojnih strankinja, državna čast će mu biti uskraćena. Naravno, kao i u svim ultrakonzervativnim monarhijama Zaliva, i u Kataru je poligamija normalna stvar. Muškarac može da ima četiri žene.

Luksuz i raskoš su sastavni deo života, kao i klima-uređaji koji zbog visokih temperatura rade 24 časa dnevno. Ali, nije uvek bilo tako. Ogroman uspon zemlje poslednjih decenija pripisuje se sadašnjem vladaru, šeiku Hamadu bin Halif al Taniju. On je posle školovanja u Velikoj Britaniji, 1995. godine mirnim pučem preuzeo vlast od oca Kalifa, dok je bio na lečenju u Švajcarskoj.

Porodica Al Tani je na vlasti u Kataru od 18. veka. Velika Britanija ovoj državi je priznala nezavisnost tek 1971. Međutim, za razliku od današnjeg vladara, njegov otac je skoro svu zaradu od nafte i gasa uzimao za sebe. Zbog toga je stekao mnogo protivnika, a jedan od najvatrenijih je bio ugledni Naser bin Abdulaha al Misnad, otac sadašnje prve dame, zbog čega je cela porodica Misnad prognana iz Katara.

Znala šta hoće

Njeno veličanstvo Moza bin Naser al Misnad rođena je 8. avgusta 1959. u Al Koru, na severu Katara. Prvih sedamnaest godina je provela u egzilu u Egiptu i Kuvajtu. Kada su, posle svrgavanja starog emira, stratezi katarskog dvora shvatili da bi pomirenje porodica Al Tani i Al Misnad bilo dobro za državu, sugerisali su da se to izvede na najklasičniji mogući način – venčanjem mlade Moze i novog emira, koji je već bio oženjen i imao decu.

Moza al Misnad emirova druga, ali najvoljenija žena.

Ono što je trebalo da bude klasičan brak iz interesa postala je ljubav na prvi pogled. Moza, prava kći pustinje, vitka, tamnih, duboko usađenih očiju i lica koje se ne zaboravlja lako, zauvek se uselila u emirovo srce. Venčali su se 1977. Ubrzo je svima bilo jasno da Moza dobro zna šta hoće i kakva je vizija njene uloge i arapskog sveta u budućnosti.

Povlašćena od prvog dana, devet godina kasnije, kada je već bila majka četvoro dece, harizmatična prva dama Katara je diplomirala sociologiju na Univerzitetu u Dohi.

Za razliku od lepših polovina drugih monarha iz Zaliva, ali i druge dve emirove žene koje se nikada nisu pojavile u javnosti, Moza se izborila za dominantnu ulogu. Učestvuje u političkom i društvenom životu zemlje, aktivno je uključena i u rad katarske vlade. Prati emira u svim službenim posetama širom sveta. Prisutna je na svim važnim sastancima, nadgleda potpisivanje svih ugovora, ne prekriva lice velom i ne nosi crnu abaju što je tradicija. Njen sin Tamim, iako nije prvi emirov sin, proglašen je za prestolonaslednika.

Emir, koji ima dvadeset četvoro dece, govori da ga je Moza pri prvom susretu oborila s nogu i da je jedina osoba koja uvek može da ga nasmeje. Mnogi tvrde da je pod uticajem svoje mudre žene britkog jezika, kuvajtski monarh shvatio da je vreme za promene i modernizaciju zemlje i tu ulogu prepustio šarmantnoj supruzi.

Moza se zalaže za aktivnost dama. Od 1995. godine je na čelu fondacije za obrazovanje, nauku i razvoj društva koja raspolaže sa više od petnaest milijardi dolara. Rukovodi Vrhovnim većem za porodične poslove, posebni je izaslanik organizacije Unesko za osnovno i visoko obrazovanje, zalaže se da Katar postane arapska silicijumska dolina i stoji iza dečjeg edukativnog kanala TV stanice Al Džazira.

Elegantna moć

Sa Elizabetom Drugom.

Za deceniju i po vladavine emirskog para Al Tani – Al Misnad, Katar se znatno izmenio. U izrazito konzervativnom islamskom društvu u Ustav zemlje je upisana jednakost polova. Žene su dobile pravo glasa, mogućnost obrazovanja i mnoge danas imaju odgovorna mesta u bankama i naftnim kompanijama.

„Emir i njegova supruga žele da pokažu da su islam i moderno društvo kompatibilni“, objašnjava promene jedan evropski diplomata.

„Moramo da cenimo i čuvamo svoju kulturu i tradiciju, ali u isto vreme i da budemo moderni“, glasi moto lepe pustinjske vladarke.

Moza je veliki mecena umetnika, veruje da umetnost i kultura stvaraju identitet jedne države i naroda i izjavljuje: „Ne treba svi da budemo isti, ali moramo razumeti jedni druge.“

Rečeno, učinjeno. U Dohi je sagrađen i vrednim eksponatima muslimanske kulture napunjen jedan od najznačajnijih Muzeja islamske umetnosti u svetu, a gradi se još sedamnaest muzeja. Ne zapostavlja se ni moderna i savremena umetnost. Princeza Al Majasa (28), najstarija Mozina i emirova ćerka, trenutno slovi za jednog od najvećih kolekcionara u svetu. Početkom godine je za rekordnu sumu od 250 miliona dolara kupila sliku „Kartaši“ Pola Sezana

Kada je Moza pre nekoliko godina na „Tviteru“ i „Fejsbuku“ otvorila svoj profil, bilo je jasno da je jordanska kraljica Ranija, ne samo po lepoti i stilu već u svakom smislu, dobila dostojnu rivalku u islamskom svetu. Na listi 100 najuticajnijih dama na planeti časopisa „Forbs“ našla se na 74. mestu.

Zahvaljujući njoj Doha će 2022. biti domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu.


Politički analitičari se slažu da Katar na međunarodnoj sceni već nekoliko godina pokazuje ambicije koje nisu u proporciji sa njegovom veličinom, ali ih, ipak, uspešno ostvaruje. Kako veruje većina, veliku zaslugu ima Moza koja je emirova desna ruka i njegova vizitkarta za zapadni svet. Priča se da je teniski turnir u Dohi njena ideja i da se upravo ona kod Fife izborila za Svetsko prvenstvo u fudbalu, a kod Međunarodnog olimpijskog komiteta za kandidaturu za Olimpijadu 2020.

Ženi koja je od turbana napravila modni hit, a od luksuza istančan stil, pripisuje se i aktivna uloga Katara na međunarodnom planu, naročito u arapskom svetu. Katar je bio među prvim arapskim državama koji je osudio Gadafijeve napade na pobunjenike, a u Dohi je napravljen prvi nacrt novog libijskog ustava. Katarske vlasti su pozvale Mubaraka da siđe sa vlasti, a trenutno su angažovani na strani pobunjenika u Siriji.

Po svemu sudeći, vreme šarmantne Moze tek dolazi.

Skromnost

Iako je vladar zemlje koja poseduje treće najveće rezerve prirodnog gasa na svetu, za emira Hameda bin Halifa al Tanija se može reći da je skromniji od svoje žene i da ima manje pasija.

Emir voli da ulaže u kvalitetne i poznate brendove, poput „Poršea“ ili nedavno kupljenog fudbalskog kluba „Pari sen Žermen“, što su mnogi protumačili kao katarski medijski prodor u Francusku.

 R. Petrović-Jakšić/ ilustrovana.com