PODIZANJE SVESTI…

tamoiovde-logologo_en_2014-1-860x1024Svetska turistička organizacija je 1979. godine ustanovila 27. septembar kao Svetski dan turizma, sa ciljem da se njegovim obeležavanjem razvija i podiže svest (od lokalnog do nivoa međunarodne zajednice) o važnosti ove privredne grane, o njegovim kulturnim, društvenim, političkim i ekonomskim vrednostima.

Bora*S



KULTURNE ZNAMENITOSTI SRBIJE

Balkan je kolevka drevne Evrope

Srbija zaista može biti ponosna na svoje prirodne lepote i kulturno-istorijsko nasleđe. Posebno na remek-dela srednjovekovnog crkvenog graditeljstva i arheološka nalazišta kao što su Vinča, Lepenski vir ili Gamzigrad, koji svedoče o nastanku drevnih civilizacija, razvoju praistorijske umetnosti, širenju rimske imperije i Vizantije, uzajamnom prožimanju i uticajima raznih kultura na ovim prostorima.

Nema mnogo zemalja u svetu koje se mogu pohvaliti takvim bogatstvom. U registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije upisano je 2.306 nepokretnih kulturnih dobara: 2.023 spomenika kulture, 66 prostornih kulturno-istorijskih celina, 151 arheološko nalazište i 66 znamenitih mesta.

Za zemlju koja je mala kao naša, ovakva bogatstva ljudske kreativnosti i podviga nad prirodom kao i u skladu s njom su vredna ponosa i zahtevaju zaštitu, što za naša pokolenja, pa tako i za celu istoriju čovečanstva.

LEPENSKI VIR
Prvo naselje u Evropi

Lepenski Vir, najvremešnije evropsko urbano naselje, naše je najpoznatije, najveće i najznačajnije mezolitsko i neolitsko arheološko nalazište.

images

foto:opusteno.rs

 Smešteno je na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri. U vreme izgradnje hidroelektrane Đerdap, između 1965. i 1970, otkriveno je ribarsko lovačko naselje.

Tokom iskopavanja otkriveno je sedam sukcesivnih naselja i 136 objekata (kako stambenih, tako i sakralnih) koji su izgrađeni u preriodu od oko 6500. do 5500. godine pre naše ere. Glavni rukovodilac istraživanja ovog lokaliteta je bio profesor dr Dragoslav Srejović, čuveni arheolog i akademik.

 VINČA
Najstarija metalurgija bakra

5.0.3

foto:en.atlantida.spletnestrani.com

Vinčanska kultura je bila tehnološki najnaprednija praistorijska kultura u svetu, između prvih vekova 5. milenijuma i početka 4 milenijuma pre nove ere. Najranija metalurgija bakra u Evropi potiče sa lokaliteta Belovode u istočnoj Srbiji. Svaki od istraženih nataloženih slojeva, koji obeležava pojedine faze života u Vinči, sadrži prave riznice raznovrsnih predmeta (oruđe i oružje od kamena i kosti, posuđe, ritualne vaze, figurine upečatljive stilizacije, nakit od raznih vrsta retkih i skupocenih materijala)… O stepenu razvijenosti govore i urezani znaci poznati kao „vinčansko pismo“.

TRAJANOV MOST
Izgrađen za samo dve godine

imageskladovo

Foto:tookladovo.rs

Rimski imperator Trajan početkom drugog veka naredio je da se izgradi put kroz Đerdapsku klisuru i most do tada neviđenih razmera, sa namerom da pređe reku Dunav i pokori hrabre Dačane. Prilikom preuzimanja vlasti Trajan je rekao „Biću poštovan kada Dakiju učinim rimskom provincijom i kada Dunav i Eufrat pređem preko mosta.“ Svečano je otvoren 105. godine. Prvi most ikada podignut na donjem Dunavu, koji je na tom mestu, u blizini Kladova, bio dužine 1.097,5 metara a širok oko 800, ceo milenijum važio je za najduži most ikada sagrađen. Završen je za samo dve godine!

ŠARGANSKA OSMICA
Obistinilo se proročanstvo

imagesželeznica

foto:zeljeznice.net

Jedna od najlepših železničkih trasa na svetu je od 1925, kada je sagrađena, pa sve do 1974, prolazila Mokrom Gorom. Pruga uskog koloseka je povezivala Beograd sa Sarajevom. Parnjača se probijala kroz stenovite tesnace između Šargana i Mokre Gore, trasom na kojoj pruga pravi neobičnu putanju u vidu broja 8. Gvozdena kola i gvozdeni put, prema predskazanju kremanskog proroka Tarabića, nestali su, ali je došlo vreme da „ljudi obnove taj gvozdeni put kojim će ići radi odmora, zabave i uživancije“. Čuvena šarganska osmica ponovo oživljava kao turistička atrakcija.

ĆELE KULA
Uzidane glave srpskih vojnika

индексćele kula

foto:južne veti

Procenjuje se da je u bici na Čegru 1809. poginulo oko 10.000 turskih vojnika. Kako bi opravdao toliki gubitak niški Huršid paša naredio je da se kože sa glava poginulih Srba oderu, napune slamom i pošalju u Carigrad, što je bila vekovna turska praksa.

Zatim kako bi zaplašio Srbe, naredio je da se u znak opomene na istočnoj strani Niša sazida kula od kamena i da se u njene zidove uzidaju preostale lobanje poginulih vojnika „tako da sredina kule bude jednostavna, od kamena i kreča a glave srpskih vojnika da se okrenu u polje i uziđaju spolja“.

 VIMINACIJUM
Najveći amfitetar na Balkanu

индексviminacijum

foto:srpskenovinecg.com

Rimski vojni logor i grad nastao je u prvom i trajao sve do početka sedmog veka. Bio je jedan od najznačajnijih legijskih logora na Dunavu, a izvesno vreme i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, koja je obuhvatala najveći deo Srbije, severnu Makedoniju i deo Bugarske. Viminacijum je imao više desetina hiljada stanovnika, dok je logor oko koga je nastao grad imao čak 6.000 vojnika. Razorili su ga 441. godine Atilini Huni, a obnovljen je kao vojno utvrđenje 535. godine, za Justinijana Prvog. U toku su iskopavanja amfiteatra, koji je sa svojih 12.000 mesta jedan od najvećih na Balkanu.

GOLUBAČKA TVRĐAVA
Dunavska kapija

golubacka_tvrdjava_2

foto: npdjerdap.org

Golubački Grad ili Golubac je monumentalna srednjovekovna tvrđava na desnoj obali Dunava na samom ulazu u Đerdapsku klisuru. Ne zna se tačno ko i kada ga je podigao, a prvi put se pominje 1335. Postoje razne legende o poreklu imena grada. Prema jednoj, u mestu je živela lepa devojka po imenu Golubana. Priče o njenoj lepoti stigle su i do turskog paše. Donosio joj je darove ne bi li se udala za njega. Sve je Golubana odbijala, pa je paša naredio da se kazni, tako što ju je vezao za stenu koja je bila u Dunavu. Mučili su je i ostavili pticama koje su unakazile njeno telo.

 GAMZIGRAD
Raskoš antičkog Rima

dsc00149

foto:tamoiovde

Carsku palatu Romulijana s kraja III i početka IV veka sagradio je imperatora Galerije u mestu rođenja, u živopisnoj dolini Crne reke, nedaleko od današnjeg Zaječara i dao joj ime po svojoj majci. Na ostacima Gamzigrada posetilac podjednako dobro može da otkrije moć, raskoš, ali i umetničku prefinjenost i način života drevnog Rima. Raskošne palate, ukrašene izvanrednim mozaicima, freskama i skupocenim skulpturama, predstavljale su vrhunac umetnosti toga doba. Feliks Romulijana, Gamzigrad, od 2007. je na listi svetske kulturne baštine Uneska.

BELI ANĐEO
U vasionskoj diplomatiji
imagesbeli anđeoKada je iz Evrope poslat prvi satelitski signal u vasionu 23. jula 1962, u „paketu dostignuća zemljana“, bile su slike čovekovog osvajanja Meseca, Kineskog zida i Belog anđela. Verovalo se da će, ako u vasioni postoje razumna bića, shvatiti poruku koju svojom pojavom i likom nosi Beli anđeo, a to je poruka ljubavi i razumevanja. Beli anđeo je do kompozicije „Mironosnice na Hristovom grobu“ iz crkve Vaznesenja Hristovog manastira Mileševa i spada u najpoznatije freske Srbije. Smatra se jednim od najlepših radova srpske i evropske umetnosti srednjeg veka.

 SIROGOJNO
Selo iz davnina
imagesirogojnoStaro selo je, u suštini, muzej na otvorenom, koji sadrži drvene i kamene građevine kakve su nekada bile sastavni deo svakog domaćinstva u ovom kraju. Dobilo je ime po narodnom heroju Savi Jovanoviću Sirogojnu. Zgrade su autentične i nameštene kao u staro doba. Etno selo je sagrađeno 1979. na 4,5 hektara površine. U jednoj od kuća napravljena je i krčma, a neke manje kolibe su preuređene za stanovanje. Sirogojno je poznato i po svojim pletiljama i čuvenim odevnim predmetima od vune.

Tekst:vesti-online.com


Najpopularnije turističke atrakcije Italije

U Italiji se nalazi veliki broj spomenika koji su upisani na UNESCO-v spisak svetske baštine, a koji poput njenih nadaleko poznatih gradova (Rim, Firenca, Venecija), privlače veliki broj turista.

Pored brojnih veličanstvenih kulturno-istorijskih spomenika, Italija ima i predivnu obalu, jedinstvena planinska jezera i planine. Zbog svega ovoga, Italiju godišnje poseti preko 40 miliona turista, a sajt touropia.com izdvojio je 10 najpopularnijih atrakcija ove neverovatne zemlje.

San Điminjano

100218_san-iminjano-----kevinpoh_af

San Điminjano l foto: kevinpoh/flickr.com

Ovaj vrlo dobro očuvani srednjovekovni gradić nalazi se pod zaštitom UNESCO-a, a poznat je po svojim tornjevima, odnosno po 14 kamenim kulama. San Điminjano danas je zaštićen kao kulturno dobro. Ovaj grad nalazi se u središnjem delu Italije, 60 km južno od Firence.

Manarola

100217_manarola-----remanufactory_af

Manarola l Remanufactory/flickr.com

Ovo je jedan od najstarijih gradova tzv. Cinque Terre, koji rado posećuju turisti, jer je zadržao stari šarm. Popularna turistička atrakcija ovog grada je stara arhitektura: kuće su male, svetle i šarene. Manarola se nalazi u severnoj Italiji, u okrugu La Specija.

Krivi toranj u Pizi

100220_krivi-toranj-u-pizi-----jackversloot_afKrivi toranj u Pizi l foto: jackversloot/flickr.com

Svetski poznat toranj u Pizi je zvonik katedrale, izgrađen 1173. godine. Planirano je da zvonik bude vertikalan, ali je počeo da se krivi prilikom izgradnje; toranj je iskrivljen za 5,5 %. Čuveni toranj u Pizi otvoren je za sve posetioce, možete se popeti i do vrha, ali morate preći 294 stepenika.

Jezero Komo

100223_jezero-komo----forest-service--northern-region_afJezero Komo l foto: northern-region/flickr.com

Jezero Komo je treće po veličini jezero u Italji, izuzetno popularno među turistima već više od 100 godina, i to zbog svežeg vazduha, kombinacije vode i planine. Čuveno je i zbog atraktivnih vila, koje su izgrađene još u rimsko doba. Sa dubinom od 410 m, jezero Komo jedno je od najdubljih jezera Evrope. Jezero Komo nalazi se u regiji Lombardija.

Pozitano

100219_pozitano-----the-consortium_afPozitano l foto: the-consortium/flickr.com

Neravni teren, scenska lepota, živopisni predeli, ono je što je ovo malo ribarsko selo pretvorilo u pravu turističku atrakciju. Pozitao je jedan od najpoznatijih mondenskih turističkih mesta u celoj Italiji. Grad je sagrađen tako da izgleda kao da se spušta od vrha brda do dna padine, koja vodi do obale, pa ima divan pogled na more.
Pozatino se nalazi u okviru pokrajine Kampanija.

Pompeja

100214_pompeja-----how-i-see-life_afPompeja l foto: How I see life/flickr.com

Pompeja je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija Italije, koju godišnje poseti oko 2.500.000 posetilaca. Ovaj antički grad osnovan je u 6. veku pre nove ere, a kompletno je uništen 79. godine zbog erupcije vulkana Vezuv. Grad je prekrio veliki sloj vulkanske prašine, a prilikom arheoloških istraživanja u 18. veku, on je ponovo
otkriven. Otkriveni su forum, hramovi, pozorišta, kupatila, kuće…

Trg del Kampo

100216_trg-del-kampo-----baswallet_afTrg del Kampo l Baswallet/flickr.com

Ovo je jedan od najvećih srednjovekovnih evropskih trgova, glavni javni prostor u istorijskom centru Sijene. Na ovom gradskom trgu nalazi se gradska većnica (Palazzo Pubblico). Širom sveta trg del Kampo poznat je po svojoj lepoti i arhitektonskoj celovitosti. Dva puta godišnje ovde su se održavale trke sa konjima, koje su 2011.godine ukinute sa liste kulturnih manifestacija Italije zbog okrutnosti prema konjima.

Santa Marija del Fjore

100215_santa-marija-del-fjore-----trioptikmal_afSanta Marija del Fjore l Trioptikmal/flickr.com

Ova firentinska katedrala jedna je od najpoznatijih italijanskih građevina i simbol Firence. Njena izgradnja trajala je od 1296. do 1436. godine, a urađena je u gotičkom stilu. Jedan je od najvećih crkava u Italiji, a sve do modernog doba, njena kupola bila je najveća u svetu. Peta je crkva po veličini u Evropi.

Koloseum

100221_koloseum-----dungodung_afKoloseum l foto: dungodung/flickr.com

Ovo je najveći i najpoznatiji amfiteatar u rimskom svetu. Nekada su se tu održavale gladijatorske borbe, koje je pratilo 50.000 posetilaca. Gradnju Koloseuma započeo je car Vespazijan 72. godine, a završen je deset godina kasnije. Karakteriše ga nekoliko stilova: dorski, jonski i korintski. 2007. godine Koloseum je proglašen za jedno od novih sedam svetskih čuda.

Kanali Venecije

100222_kanali-venecije------rhys-asplundh_afKanali venecije l Rhys Asplundh/flickr.com

Venecija je dragulj među gradovima na vodi. Romantične gondole, italijanska arhitektura, preko 150 kanala, doveli su do toga da Venecija ima više turista nego stanovnika. Sa svojim romantičnim šarmom, Venecija ostaje jedan od najvećih turističkih atrakcija Italije, a njeni kanali neizostavni simbol grada. Gondolijeri su deo venecijanske istorije, a odlično poznavanje gradskih vodenih puteva prenosi se sa generacije na generaciju. Vožnja gondolom je najromantičniji način razgledanja grada, mnogi ga smatraju i najboljim, jer se upravo sa vodenih kanala, najbolje može upoznati ovaj grad na vodi.
I.Zdravković | Foto: flickr.com
Izvor: superodmor.rs


Izvanredna i jedinstvena jezera

Kada je vodena površina u kopnu, i nije deo okeana, kada je dublja od bare i „hranjena“ rekom, onda se kvalifikuje kao jezero.
Jezera spadaju u neke od najlepsih formacija na našoj planeti. Bilo da su mesta mineralnih akumulacija, visoko u planinama, hranilišta retkih flamingosa, svako od ovih jezera ima nešto sto je vredno njegove pažnje.
1
plitvicka-jezeraPlitvička jezera u Hrvatskoj

Plitvička jezera su u stvari šesnaest pojedinačnih vodenih površina, a dele se na Gornja i Donja. Međusobno su razdvojena prirodnim branama od stena, algi i mahovine. Okolina je veoma šumovita i stanište mnogih životinjskih vrsta, uključujući mrke medvede, orlove i joć oko 140 vrsta ptica. Sa svojim razlicitim bojama koje variraju od azurne, zelene, sive i plave, Nacionalni park Plitvička jezera je upisan u UNESKO-vu listu svetske baštine 1979. godine zbog zvoje izuzetne prirodne lepote.

laguna-koloradaLaguna Kolorada u Boliviji

„Istačkana“ belim ostrvima, laguna Kolorada, ili drugačije Crvena laguna, ili Crveno jezero, je plitko slano jezero u jugozapadnoj Boliviji. Boja u jezeru je crvena zbog sedimenata i pigmentisanih algi, i privlači retku vrstu flamingosa koji se hrane bakterijama sa dna jezera. Oblast oko jezera je zaštićena pa oni imaju potpunu slobodu.

mrtvo-moreMrtvo more u Izraelu i Jordanu

Ovo more, ili bolje reći jezero u jugozapadnoj Aziji, smesteno je na najnizoj depresiji na planeti i 8,6 puta je slanije od okeana, sto ga cini najslanijom vodenom povrsinom na svetu. Iz ovog jezera voda ne otice nigde (osim one koja isparava ili se na ponekim mestima izlije) i tako stvara najekstremnije uslove za zivotinje da prezive – kao sto mu i ime govori. Za Mrtvo more se govori da ima povoljna medicinska dejstva usled velike koncentracije minerala, nedostatka polena i alergena, smanjenog nivoa suncevog zracenja i visokog atmosferskog pritiska.

tackasto-jezero-u-kanadiTačkasto jezero u Kanadi

U Osojusu, Britanskoj Kolumbiji, postoji prirodni fenomen nazvan Tackasto jezero, iako ga neki i danas nazivaju starim indijanskim imenom – Klikuk. Jezero se prostire na povrsini od 153.000 metara kvadratnih. Sadrzi najvecu koncentraciju minerala na zemlji, ukljucujuci magnezijum-sulfat, kalcijum i natrijum-sulfat, koje lokalni zitelji koriste za razne bolesti. Kada dodje leto, jezero se isusi, a ostanu samo mali bazeni minerala koji formiraju bele, bledo-zute, zelene i plave krugove. Jezero se nalazi u privatnom posedu, i nije ga moguce iz bliza videti, medjutim, moze se posmatrati sa obliznjeg autoputa.

jezero-titikakaJezero Titikaka u Boliviji i Peruu

Jezero Titikaka ima tri glavne fizicke odlike: Nalazi se na granici Perua i Bolivije, to je najvise jezero na planeti i po svom kapacitetu, to je najvece jezero u Juznoj Americi. Iako se puni kisnicom, otopljenom vodom glecera, iz 5 vecih i 20 manjih pritoka, voda iz njega ne otice tako lako kao sto dotice. Naime, voda iz ovog jezera otice na samo jednom mestu – Rio Desaguaderu, dok veci deo ispari.

jezero-picJezero Pic u Trinidadu

Jezero Pic, najveci prirodni depozit asfalta na svetu, nalazi se u La Breu, na Trinidadu. Ne samo lepo za oko, ovo jezero, sa svojih nekoliko „asfaltnih“ ostrva je glavni izvor sirovina za kompanije koje se bave proizvodnjom cementa, a takodje se eksploatise radi asfaltiranja puteva u Trinidadu. Ovde godisnje dodje vise od 20.000 turista. Ovo mesto se nalazi na pukotini izmedju dve tektonske ploce, sto je dovelo do izlivanja nafte, koja je kasnije kada je isparila stvorila naslage asfalta.

jezero-pet-cvetovaJezero pet cvetova u Kini

Ziuzhaigu je prirodni rezervat u jugozapadnoj Kini, poznat po svojim vodopadima i jezerima. Posebno je lepo takozvano jezero pet cvetova, koje uliva strahopostovanje. Njegova velika paleta boja (azurno plava, crnkasto zelena, i zuta) je izazvana kalcijum-karbonatom, koji takodje ovom jezeru daje kristalno prozirnu vodu. Sa visine se cak moze videti trulo drvece koje lezi na dnu ovog prekrasnog jezera.

jezero-nakuruJezero Nakuru u Keniji

Zasticeno unutar granica jezerskog nacionalnog parka, jezero, koje se na lokalnom jeziku zove „Prasina“ ili „Prljavo jezero“ , ima veliku populaciju plavo-zelenih algi koje su omiljena poslastica lepih pink flamingosa. Zagadjenje i susa su nagnali mnoge ptice da se presele na obliznja jezera, medjutim, i dalje sa preko 400 vrsta ptica koje ga naseljavaju, ovo jezero je i dalje jedno od najboljih mesta na zemlji ukoliko ste ljubitelj posmatranja i fotografisanja ptica.

kraterska-jezeraKraterska jezera Kelimutu u Indoneziji

Na vrhu vulkana na Floresu (jednog od indonezanskih ostrva) leze tri kraterska jezera: Tiwu Ata Mbupu (Jezero starih naroda), Tiwu Nuwa Muri Koo Fai (Jezero mladica i devojke) i Tiwu Ata Polo (Zacarano jezero). Svako od njih se razlikuje po izgledu, hemijskom sastavu i raznolikosti boja. Boje u ovim jezerima variraju od zelene, crvene, crne pa sve do bele i to u zavisnosti od doba dana i vremenskih uslova. Njihove boje su najuocljivije u rano jutro.

kljucajuce-jezeroKljučajuće jezero u Dominiki

Bistro, sa sivkastoplavom bojom vode, Kljucajuce jezero locirano u nacionalnom parku Morne Trois Pitons na Karibima u Dominikani, je drugi po velicini vreli izvor na svetu. Siroko oko 60 metara, jezero je veoma aktivno i moze mu se prici jedino pesice.
izvor: zezas.me/ dunego.net/



TAMNOOKI ZA PRIJATELJSTVO, SVETLOOKI ZA LJUBAV…

TAMOiOVDE______________________________________________________

SVETLOOKI ZA LJUBAV

Dok tragamo za utočištem u kestenjastim očima, pažnju nam ipak najviše privlače svetle, premda u njihove „vlasnike“ nemamo mnogo poverenja, pokazuju nova istraživanja, ali i stara verovanja

OCIOči su ogledalo duše kaže stara izreka. Zaista, šta mislite o novom prijatelju ili prijateljici koje ste stekli? Kakve ima oči? Da li ste odmah osetili poverenje? Ili ste, pak, i dalje oprezni? Neko bi, vraćajući se na pomenutu izreku, kazao da jedan deo utiska o osobi koju upoznajemo u značajnoj meri zavisi od očiju. A kada smo kod očiju i lica uopšte, stvari postaju zanimljive. Kako i ne bi? Oko je nesumnjivo najsnažniji i značenjima najbogatiji telesni simbol. Ono je izvor (na hebrejskom ajin, označava i oko i izvor) saznanja, moći i želje.

Verovanje da zlonameran pogled može da nanese štetu onome na koga se spusti zajedničko je za gotovo sve civilizacije. Stoga nije čudno što oči privlače toliku pažnju. I neka nova naučna istraživanje tiču se boje očiju i uticaja na druge ljude.

Dakle, izvesno je sledeće: svetle (plave ili zelene) oči na prvi pogled doprinose utisku da se toj osobi može manje verovati. To su nedavno, posle obimnog ispitivanja, zaključili češki psiholozi. Ruku na srce, taj zaključak i nije najnoviji. Eto, od kako se zna za fotografiju, u unutrašnjosti Srbije zaključivali su ko je kakav na osnovu očiju: kada osoba s izuzetno svetlim očima na fotografiji „izađe” tako da joj se oči provide, onda se te osobe valja kloniti! Takve „providne” oči su, najblaže rečeno, loš znak. I za tu osobu, a i za njenu okolinu!

Koje lice uliva poverenje?

Narodno verovanje podudara se sa rasprostranjenim mišljenjem da ljudi inače tragaju za takozvanim toplim očima. Onima u koje bi bezbedno utonuli. Uz blagotvorno osećanje prijatnosti i poverenja.
Da li svetloplava može da bude topla boja? Ne zvanično, ali možda bi i mogla. Međutim, stvar je u tome što je kod plavookih zenica lako uočljiva, odnosno jasno vidljiva.

Pored ostalog, taj kontrast između zenice i dužice jasno pokazuje da li je zenica raširena (što inače svedoči o osećaju prijatnosti i zadovoljstva). Ukratko, kod svetlookih nema prevare. Mi vidimo da li oni uživaju u našem društvu ili ne. Kod onih čije su oči kestenjaste ta razlika nije baš uočljiva, stoga njihov pogled izgleda toplije… Jednobrazno i umirujuće. Crno plave ili crno svetlozelene kombinacije deluju veoma privlačno, kao što ćemo videti, ali nepouzdano, za šta takođe postoji još objašnjenja. Kontrast privlači, ali istovremeno izaziva sumnju.

Postoji još jedno zanimljivo narodno objašnjenje. Većina novorođenčadi ima plavkaste oči. A ima li šta lepše i slađe od bebe? One su slatke, ko im se ne bi divio, ali mi ne znamo šta one misle! I nemamo u njih poverenja!

   U pomenutom istraživanju čeških univerzitetskih profesora, čiji je cilj bilo da odredi koja su lica (uključujući i oči) ona što kod drugih izazivaju osećanje poverljivosti i sigurnosti, učestvovalo je više hiljada ispitanika. Dva su činioca uzeta u obzir: boja očiju i oblik lica. Ispostavilo se da ljudi tamnih očiju i okruglastog lica – kako muškarcima, tako i ženama – već pri prvom susretu ulivaju više poverenja. Više od plavookih ili zelenookih. Muškarci okruglastog lica i punih usana su oni kojima se prijatelji radije poveravaju, ali i prijateljice. Što se utiska koje ostavljaju žene, tu oblik lica nije važan. Mogu da budu i duguljasti i okruglastog lica. Privlačnije su žene sa svetlim očima.

   Da li to pokazuje da su pri prvom susretu oči važnije od oblik lica? Da bi i to ispitali, praški istraživači dobrovoljce su podvrgli još jednom testu, pokazujući im ovoga puta ista muška lica, ali sa drugačijom bojom očiju. Kod muškaraca, pobedio je oblik lica. Naposletku, jednako su bili poverljivi i plavooki i tamnooki!
Dakle, oblik lica je ono što nam uliva poverenje kod muškaraca. Statistike pokazuju da muškarci tamnih očiju imaju oblija lica, deblje usne (sa uglovima češće podignutim uvis), krupnije oči, bliže postavljena obrve, Muškarci plavih očiju, u proseku, imaju uža lica, veće čelo, manje usne. Uglovi njihovih usana u većem broju slučajeva okrenuti su nadole. Ali, treba imati u vidu – to su samo statistike.

Da li su plavooke neverne?

Kako onda i u Severnoj Evropi, tamo gde veći deo stanovništva ima plave oči, i dalje vlada nepoverljivost prema ženama koji imaju plave oči? Zašto se njima ne može verovati, niti se na njih osloniti na prvi pogled? Odgovor se izgleda krije u privlačnosti, odnosno seksepilu. Plave oči nesumnjivo prizivaju seksualnu pažnju mogućih partnera. Više nego tamnooke. U tome je njihova prednost. Ipak, iako se više dopadaju, manje im se veruje!
Zašto?

RIMSKI LEK ZA BISTRE OČI

SLIKA13,1Da bi jedan tako moćan „telesni instrument” bio lep i privlačan, treba o njemu voditi računa. Ne samo uz pomoć šminke, razume se. Kraj obale Toskane u Italiji more je nedavno vratilo zanimljiv tovar, u kojem je nađen i stari lek za oči. Potiče iz vremena Plinija Starijeg. Tečnost je bila zatvorena u vrlo tajanstvene cilindre prečnika između četiri i pet centimetara. More ih je izbacilo na obalu… Nije bilo teško izračunati njihovu starost: potiču iz vremena između 140. i 120. godine pre nove ere. Dok su u Rimu uživali u bogatstvu posle pobede u Trećem punskom ratu, jedrenjak koji se vraćala sa putovanja po Sredozemlja zahvatila je oluja i on je potonuo u zalivu Varati, nedaleko od današnjeg mesta Piombino. U ostacima olupine koja je posle toliko vekova najzad isplivala, nađeni su vrlo zanimljivi predmeti, između kojih i kutija sa lekovima.

   Naučnici s Univerziteta u Pizi objavili su hemijsku analizu pomenutog leka za koji se veruje da pomaže „čišćenju” očiju. Lako je zamisliti da su mornari patili od različitih oblika očnih infekcija, premda je sasvim mogućno da su lek nosili i na obalu. Zanimljivo je da tim starim sredstvima za lečenje očiju morska voda nije naškodila. Hemičari sa Univerziteta u Pizi bili su veoma iznenađeni kako su te „pilule” sa tečnošću tako dobro očuvane. Jedan od glavnih sastojaka leka je cink koji u svojim tekstovima pominju Teofrast i Plinije Stariji. Istraživači iz konzervatorskog odeljenja „Smitsonijana” u SAD takođe su pre izvesnog vremena pronašli slične lekove, ali mislili su da je reč o tabletama za lečenje stomačnih tegoba. Izveštaji, odnosno uputstva koja potiču upravo iz Plinijevog pera, dali su dodatno objašnjenje. Bili su to lekovi za oči! Nešto kao današnje kapljice.

SLIKA13,2

—————–

   Naime, prema brojnim istraživanjima, mladićima su najprivlačnije devojke višeg rasta, sa oblinama na svom mestu i – plavim očima. I plava kosa doprinosi ukupnom utisku, odnosno privlačnosti. To je stara priča. Norveški naučnici nedavno su takođe istraživali ovu slabost takozvanog jačeg pola. Profesor Bruno Leng i njegovi saradnici, pokazali su dobrovoljcima slike devojaka različitih boja očiju, Ispostavilo se da su plavooki mladići u najvećem broju slučajeva odabirali plavooke devojke. Zašto su njima lepše devojke sa svetlim očima od onih koje imaju „tople” oči?

   Smatraju da je to svojevrsni genetski zov. Par plavookih roditelja ima veću priliku da dobije (takođe) plavooko dete i tako podsvesno drži pod prismotrom vernost svoje partnerke. Ako se iz veze svetlookih rodi dete tamnih očiju, onda može da dođe do neprijatnih pitanja o vernosti. Dakle, podsvesna ljubomora, strah od nevernosti, takođe igra ulogu u izboru izgleda partnera. Eto još jednog dokaza da se svetlookima ne veruje. Trebalo bi isto da važi i za parove s tamnim očima. Ukoliko im se rodi plavooko dete…. Preostaje mogućnost da se nađe neki plavooki pradeda!

   Razume se, uz naučna istraživanja postoje i brojne predrasude o tome kakvi su ljudi određene boje očiju. Doktor Tatjana Mrđa, specijalista oftalmolog, inače redovni saradnik „Zabavnika”, kaže da boja očiju sa oftalmološke tačke gledišta nema veze sa karakterom osobe. Ali, upućuje na metodu alternativne medicine, iridologiju. To je oblast alternativne medicine (poznate još u drevnoj Kini i staroj Grčkoj) koja se zasniva na uverenju kako se na osnovu boje, linija i mrlja u dužici (šarenici) može da govori o zdravstvenom stanju određene osobe. I utvrditi od kojih će bolesti oboleti! Za one koji se bave iridologijom boja oči je, dakle, nesumnjivo važna. A još više, promena u boji očiju.

   Nezavisno i od iridologije, prema odavno ustaljenim predrasudama, osobe kestenjastih, tamnih očiju su prijatne, hrabre i inteligentne.   Premda… mogu biti i lenje! Plavookima međutim svi redom zavide! Jer, oni su navikli da su stalno u središtu pažnje! Zato i misle da im sve pripada. Sevaju svojim plavim očima kao da gađaju Amorovim strelama! Zaključak? Lako su zaljubljivi!

   Žene sa zelenim očima? Razni narodni kalendari i priručnici za hiromantiju označavaju zelenooke žene kao pakleno ljubomorne. Ne daje se objašnjenje zašto su takve. Ali je navodno pouzdano da su strastvene! Muškarci sa zelenim očima? Obični hvalisavci. Najčešće sami sebe hvale. Njima je bitno samo da im se drugi dive. Oni su zapravo rođeni zavodnici. Baš kao i žene. Možda čak i veći zavodnici od plavookih. Kako uostalom kaže stara gradska pesma koja navodi na pomisao da su zelenooki i slatkorečivi, odnosno blagoglagoljivi:

 pesmica

 A veliki francuski pesnik Pol Valeri, doduše, ne dajući nikakvu prednost boji očiju, napisao je sledeće:
   „Kad bi pogled mogao da oplođuje ili ubija, ulice bi bile pune trudnica i leševa!

Autor: Mirjana Ognjanović

Izvor:politikin-zabavnik.rs  broj: 3181     2013