SVI STANOVNICI POTOMCI JEDNOG ČOVEKA…

tamoiovde-logo

Upoznajte ostrvo nasred okeana na kom su svi stanovnici potomci jednog čoveka!

420249_ostrvo2_fIzolovanu zajednicu čine 62 stanovnika.

Ovde nema kriminala ni stresa, a najbliže naseljeno kopno je udaljeno 4.800 kilometara.

Na jednom od Kukovih ostrva koralnog porekla nema ubistava niti krađa. Meštani, koji su skoro svi potomci Engleza Vilijama Marstersa, ne koriste novac, već praktikuju robnu razmenu.

420252_ostrvo5_ffGorivo i namirnice koje se ne mogu naći na ostrvu dopremaju se brodovima dvaput godišnje. Putovanje „na kraj sveta“ nije moguće avionom niti helikopterom, već samo brodom s Tahitija, i traje devet dana.

Život na Palmerstonu prilično je jednostavan. Ostrvljani preko nedelje pecaju ribu, jedinu sirovinu koja se izvozi, a vikendom se okupljaju u crkvi i kupaju.

Struju i internet imaju samo po nekoliko sati dnevno, a ostrvo raspolaže sa dva zajednička toaleta. Umesto tekuće vode, koristi se kišnica.

419703_ostrvo3_fIncest – zbog malog broja stanovnika, meštani Palmerstona sklapaju brakove sa svojim rođacima.- Sestra i ja imamo šestoro dece, a jedno je zaostalo u razvoju – kaže Bil Marsters.

300 ljudi živelo je na ostrvu između 1950. i 1970., ali su mnogi otišli u potragu za partnerom ili obrazovanjem

– Na Palmerstonu se niko ne bije i ništa ne može da pođe po zlu. Naučili smo da delimo sve što imamo. Recimo, ako mi ponestane pirinča, zamoliću komšiju da mi pozajmi malo i on će to rado učiniti – kaže gradonačelnik Bob Marsters.

Međutim, veliki izazov predstavljaju oluje, kao i činjenica da brodovi sa zalihama mogu da zakasne. Jednom su brod čekali 18 meseci.

420251_ostrvo4_ffKako na ostrvu nema zubara, najstarija meštanka Mama Aka (92) morala je da otputuje u Rarotongu, prestonicu Kukovih ostrva, odakle je uspela da se vrati tek kroz šest meseci.

Novinar Bi-Bi-Sija Tomas Martinsen jedan je od retkih koji su posetili Palmerston.

Upitavši meštanina šta bi se dogodilo kada bi neko ukrao kokosov orah, dobio je odgovor:

– Napunio bih kolica kokosovim orasima i odneo ih kod njega. Krađa bi značila da mu je hrana potrebna, ali je previše ponosan da bi je tražio.

419704_71877043williammarsters304_hf

Predak: Vilijam Marsters

Parčence kopna u nepreglednom okeanu prvi je naselio Englez Vilijam Marsters sa ženom i njenim dvema rođakama pre 150 godina.

Tamo ga je kao čuvara poslao tadašnji vlasnik ostrva, britanski trgovac Džon Brender.

Nakon Brenderove smrti, kraljica Viktorija je dodelila Palmerston Vilijamu Marstersu, koji je kasnije dobio 23 dece sa svojom suprugom, ali i njenim rođakama.

Od 62 trenutna stanovnika ostrva, samo dve učiteljice i jedna medicinska sestra nisu njegovi direktni potomci.

Izvor: vestinet.rs (Blic)

__________________________________________________________________________________________

PTICE, SOMOVI I UBICE…

TAMOiOVDE________________________________________________

Za ovu priliku izdvojio sam tek dva  zanimljiva teksta, od mnogo toga što se može pročitati ili napisati o somovima i “ sominama“. Lovini i lovcima. Plivanju i letenju. Suštinskom i socijalnom.

Bora*S


SOMOVI LOVE GOLUBOVE NA OBALI

Grupa ribolovaca iz grada Albi, na jugozapadu Francuske, primetila je neobično ponašanje somova u reci Tarn i prijavila nadležnim institucijama, preneo je magazin “Diskaver”.

somovi-love-goluboveReka Tarn protiče kroz Albi i na njoj se nalazi ostrvce na koje golubovi dolaze da se kupaju i piju vodu. Oko tog ostrva “patroliraju” somovi dugi metar do metar i po. Evropski som najveća je slatkovodna riba starog kontinenta.

Somovi u Tarnu naučili su kako da iskoče iz vode, zgrabe goluba i vrate se nazad da pojedu svoj plen. Tokom lova, oni se nekoliko sekundi zadrže na kopnu.
Žilijen Kušeru sa Univerziteta Pol Sabatije u Tuluzu, nakon što je čuo navode ribara, posmatrao je ponašanje somova sa mosta koji gleda na ostrvce u Tarnu. On je tokom leta 2011. godine snimio 54 napada, od kojih je 28 odsto okončano uspešno (po somove).
S obzirom da se i druga vodena stvorenja ponašaju slično, poput kljunastog delfina iz Južne Karoline koji navodi male ribe na kopno radi lova te argentinskog kita ubice koji pliva do obale da uhvati morske lavove koji se odmaraju, Kušeru kaže da su somovi u Tarnu “slatkovodni kitovi ubice”.

Somovi se odlikuju dugim, osetljivim brkovima na gornjoj vilici, a ovi u Tarnu su podizali svoje na gore tokom lova. S obzirom da su napadali samo golubove koji su se kretali, zaključeno je da ove slatkovodne ribe osećaju vibracije ptica koje prilaze vodi.

indexKušeru je sakupio nekoliko somova i tri životinje koje su oni jeli – golubove, rečne rakove i ribice. Svaka od ovih lovina je imala drugačiji nivo ugljenika i azota u telu što je Kušeru upotrebio da pokaže da su se pojedinačni somovi razlikovali na osnovu da li su jeli golubove ili nekoliko ribica.
Kušeru je istakao da ne zna zašto su ti određeni somovi počeli da izlaze na kopno da love golubove ali je ovo, za sada, zanimljiv primer neobičnog ponašanja, piše “Diskaver”.

 Moguće je da su pojeli previše riba i bili prisiljeni da potraže hranu na drugom mestu. Uočeno je takođe da su manji somovi ti koji love golubove, možda zato što je manje verovatno da će ostati nasukani na obali, ili im je potrebno manje energije da se bace nazad u vodu.

Evropski som nije živeo u Tarnu pre 1983, od kada tu obitava.
“S obzirom da ovo ekstremno ponašanje nije zabeleženo kod ove vrste, rezultati studije ukazuju da su neki pojedinačni somovi prilagodili svoje ponašanje kako bi lovili novi plen u novoj okolini”, navodi se u studiji koju prenosi “Diskaver”.

       blic.rs / You Tube


***

 SOM – LJUDOŽDER DONEO SLAVU ČEŠKOM RIBOLOVCU

www.svastara.rsJedan češki ribolovac postavio je u Indiji novi svetski rekord. Ulovio je najveću, odnosno najtežu ribu na svetu u kategoriji ribolova štapom za pecanje. Jakub Vagner  ekstremni ribolovac je opet uspeo!”  stoji u tekstu objavljenom u praškom dnevnom  listu „ Mlada fronta Dnes“.

    U ovom listu se dalje navodi da je pomenuti tridesetogodišnji ribolovac  iz Češke uhvatio soma – ljudoždera teškog čak 87 kilograma. Ova riba spada u vrstu soma – ubice (Bagarius yarrelli). Indijci ga jednostavno nazivaju vražjim somom. „To je najveća riba na svetu, ikada uhvaćena štapom za pecanje.“  ističe se u članku praškog lista  „Mlada fronta Dnes“.  Vagner je ovim podvigom oborio sopstveni rekord iz 2009. godine, kada je uvatio ribu tešku 75 kilograma.
    „Za soma – ubicu se iz lokalnih priča saznaje da se obično hrani mrtvim ljudskim telima bačenim u  svetu reku, ali da ponekad napada i žive ljude. Meštani ga se toliko boje da bez dinamita i ne idu u ribolov na ovu ogromnu vrstu somova. “  rekao je u svojoj izjavi Jakub Vagner za pomenute novine.  Soma – ubicu nauka slabo  poznaje, pošto živi u velikim dubinama i retko se viđa.        

  www.svastara.rs



SREĆNO…

TAMOiOVDE_________________________________________________________________________________________

Danas, 6. avgusta,  slave rudari, svoj dan.

SREĆNO!

Najpre rudarima.

Potom i svima nama.

Trebaće nam.

 Centrlalna proslava za Srbiju povodom Dana rudara, održaće se u Boru.

Iz  niza drugih događaja, izdvajam kao najznačajniji, svečano otvaranje renoviranog hotela “Jezero” na Borskom jezeru, koje je zakazano za danas u 14 sati.

 Bora*S

___________________________________________________________________________________________________

HOTEL NA BORSKOM JEZERU…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________

Hotel “Jezero” na Borskom jezeru kod Bora, koji je zbog propadanja predstavljao ruglo ovog letovališta, kako prenosi Beta, nakon renoviranja primiće prve goste početkom jula, najavila je 23.juna, portparol Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor Gorica Tončev Vasilić.

 Vasilić je rekla da će, nakon tri meseca preuređenja, uskoro biti završeno renoviranje 13 hiljada kvadrata hotela u kome će biti zaposleno oko stotinak ljudi.
“Obiman posao preuređenja hotela obavile su borske firme. Oko 120 majstora danonoćno je od aprila bilo angažovano na najrazličitijim poslovima koji su podrazumevali renoviranje svakog kutka hotela”, naglasila je Tončev Vasilić.

Prema njenim rečima, novo lice hotela i moderan dizajn dobiće svih 111 soba i 10 apartmana, a novi izgled dobile su i banket-sala, otvoreni i pansionski restoran, bar sa terasom, kuhinja, ulazni hol, panoramski lift i recepcija, koju, kako je rekla, krasi akvarijum dugačak tri i po metra.

“U njemu će biti egzotične vrste riba”, najavila je zvaničnik RTB-a.
U suterenu hotela gostima će biti na raspolaganju kuglana, trim sala sa savremenom opremom, bilijar, sale za solarijum i masažu, ambulanta, frizerski salon i mini-market, a moći će da koriste i spoljne terene za fudbal, košarku, rukomet i ostale sportove.

“Na samo nekoliko metara od ulaza u hotel izgrađen je letnjikovac, a u njegovoj blizini urediće se i park za decu”, najavili su u RTB-u.

U ovom preduzeću, u čijem je vlasništvu hotel “Jezero”, ponosni su i što je šest soba opremljeno i adaptirano za boravak osoba sa invaliditetom, a 24 ležaja prilagođena su za smeštaj košarkaša.

 Hotel “Jezero” osamdesetih godina je bio omiljeno letovalište za turiste iz cele Srbije, a sa brojnim terenima za sve sportove, bio je poznat i po idealnim uslovima za pripreme sportista. Tu su boravile domaće i strane reprezentacije, ali i evropski fudbalski klubovi.

Hotel je poslednju deceniju zbog neodgovornosti propadao, a prema rečima izvođača radova, pretila je opasnost da za koju godinu jeftinije bude njegovo rušenje nego ulaganje u adaptaciju.

Izvor: mc.bor

Foto arhiva: Bora*S

 

TRI POGLEDA NA ISTO MESTO….

TAMIiOVDE_________________________________________________________________

Pre samo dvadeset dana vodena površina Borskog jezera bila je okovana ledom, a okolina prekrivena debelim snežnim ogrtačem.



 


Ovih dana, ljubitelji prirode i strastveni pecaroši uživaju u prolećem izmenjenom pejzažu.

U međuvremenu su potoci sa planinskih vrhova u jezero „dotekli“ ogromne količine čiste i bistre vode, a vredni članovi Zajednice ribolovaca Timočke krajine, obogatili su riblji fond jezerske vode sa 200 kilograma riblje mlađi.





Ako se realizuju obećanja nadležnih, prelepi hotel „Jezero“, koji nije u funkciji već nekoliko godina, dobiće uskoro sasvim novo i ekskluzivno ruho i biti spreman da prihvati goste.

Eto još više razloga za Moje vreme na ovom turističkom biseru.

I vaše-naravno.


Tekst: Bora Stanković

Foto: Bora*S  & M.Antić-Pirke