VRELA HOMOLJA…

TAMOiOVDE____________________________________________________________________________________________________________________________

Lepoticu Homolja, Žagubicu, vekovima, sa sve četir strane, paze, štite i čuvaju „gorostasni momci“, planinski visovi Homoljskih i Gornjačkih planina, Crnog vrha i Beljanice.

TamoiOVde-Zagubica-image805A ona, Žagubica, nije samo lepa, nego i bogata.

Prirodno i kulturno blago njeno, čine očuvane šume i pašnjaci, izvori, potoci i reke, klisure, kameni mostovi, pećine, vrtače i uvale, biljni i životinjski svet, ali i duhovni život, narodni običaji, tradicionalna kuhinja i stari zanati…

Deo bogatstva predstavlja i Sabor „Vrela Homolja“, turistička, kulturna i privredna manifestacija, koja se ove godine po 12. put održava od 26. do 29. juna u Žagubici.

TamoiOvde-Zagubica-DSC00167Sabor čine programi i sadržaji koji afirmišu ekološke, prirodne, turističke, kulturne i privredne potencijale Žagubice i sveukupnog prostora Homolja, pa samim tim i Srbije.

 Bora*S

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ovaj prikaz slajdova zahteva javaskript.


Foto: Bora*S
_______________________________________________________________________________________________________________

PRETPRAZNIČNO PULSIRANJE…

TAMOiOVDE__________________________________________________________________________

Na samom kraju kalendarske godine, obično se sumiraju rezultati planiranog i ostvarenog na svim poljima. Moguće je bilo da i OVDE načinim   neku vrstu analize na tu temu, no učinilo mi se svrsishodnijim, da  učinim drugačiji korak.

1

„Ptice LM“-foto Bora*S

 Novogodišnji i Božićni praznici su posebna prilika za putovanja.

Novogodišnja noć je sinonim za  provod, uživanje i ispunjenje mnogih želja.

Dani, koji su ovim povodom za većinu „androida“ globalnog nam sela, oslobođeni poslovnih i drugih obaveza, prilika su za provod, ali i predah i odmor.

Za periodični remont ili tek, osveženje boja duša i tela.

Neki  pokazatelji govore da će najveći broj srpskih vlasnika novčanica, kartica, stila i ukusa, hoću reći turista, koji putuju za praznike, godinu 2013.  dočekati u nekoj od evropskih metropola.

No, zašto ne priuštiti sebi upoznavanje i nekih novih, OVDE predela, ljudi, gastronomskih specijaliteta, običaja….

U istočnoj Srbiji, na primer.

Neka to bude neki od zaista lepih prirodnih ambijenata i sasvim pristojnih objekata na Staroj planini, Borskom jezeru, Rtnju, Brestovačkoj ili Gamzigradskoj banji, na Dunavu, pokraj Vrela Mlave… Ili u nekom od gradskih hotela, restorana, klubova Zaječara, Majdanpeka, Bora, Knjaževca, Negotina, Pirota, Žagubice, Kladova…

25092012677DMILANOVAC

Donji Milanovac-foto Bora*S

Hotel”Lepenski vir” u Donjem Milanovcu je pripremio višednevne zanimljive aranžmane, koji pored svečane novogodišnje večere, uključuju i niz dodatnih sadržaja i aktivnosti.Turisti će, ako se odluče za ovaj hotel na obali Dunava, izdvojiti 140 eura po osobi u ½ sobi za dvodnevni, 155 eura za trodnevni, dok će ih četvorodnevni aranžman stajati 170 eura.

IMG_3643

Stara planina-foto Bora*S 

 Etno-Centar „Balašević“ u prelepom ambijentu podno planine Rtanj, pripremio je ponudu za svačiji džep i raspoloživo vreme. Sam doček, sa svečanom večerom goste će  stajati 4.000 dinara, a u ponudi su dvodnevni i trodnevni aranžmani.

Ljubitelji planina i zimskih sportova imaju mogućnost da novogodišnje praznike provedu na Staroj planini u hotelu „Falkensteiner-Stara planina“, koji je svoju ponudu koncipirao na ponudi četvoro i sedmodnevnih aranžmana, dok je u hotelu „ Babin Zub“ na istoj planini moguće, pored višednevnih aranžmana, odabrati samo veče za doček po ceni od 4.000 dinara.

U banjama istočne Srbije, uvažavajući tradiciju ispraćanja godine- Starice i svečanog dočeka Nove, pažljivo su pripremljeni novogodišnji aranžamani.

BRESTOVACKA BANJA- SRPSKA KRUNA

Brestovačka banja-foto Bora*S

U Brestovačkoj banji kod Bora goste spremno očekuju „RTB Klub“, koji inače pruža usluge visokog kvaliteta a za ovu priliku potencijalni gosti se mogu opredeliti između  samo novogodišnjeg dočeka, za koji će izdvojiti 3.800 dinara ili jednodnevnog i dvodnevnog aranžmana   i „Srpska kruna“ u kojoj će provod u novogodišnjoj noći gosti platiti 3.500dinara.

Po istoj ceni prvi susret sa godinom Novom  možete doživeti i u hotelu „Kastrum“ u Gamzigradskoj banji.

IMG_3219jeyero

Hotel na Borskom jezeru-foto Bora*S

 Nedavno renoviran i za turiste otvoren hotel „Jezero“ na Borskom jezeru nudi dva  puna pansiona, plus dve svečane večere (doček i repriza) za 130 eura u ½ sobi po osobi.

 U Restoranu “ Vrelo Mlave” u Žagubici  pripremili  su za ovu priliku bogat meni sa redovnom (tako kažu) Homoljskom kuhinjom, tri  pića i kafa, naravno, muzika uživo, pride-lutrija, po ceni od 3.500 dinara. Ako odlučite da posle provoda, sa Novom ovde prenoćite a potom i doručkujete, može. Sve zajedno staje 4.500 dinara po osobi.

Odazovete li se pak na  „Zov Homolja” restorana u Milanovcu ( blizu Krupajskog vrela) koji može da ugosti  80 osoba, za 25 eura, vam garantuju dobar provod i bogat meni: aperitiv, predjelo, mešana salata, rolovani batak, ražnjić, punjena bela vešalica, desert. U ponoć, litar šampanjca, a u 1. satu 2013. – pečenje-prasetina, kačamak i kiseli kupus.

 Oni koji “preferiraju” urbane varijante mogu “najluđu noć” dočekati nekom od gradskih hotela:

 “Golden inn hotel“ u Majdanpeku organizuje dvodnevni aranžman u koji su pored  svečanog novogodišnjeg dočeka uključeni, repriza dočeka, te obilasci kukturno-istorijskih znamenitosti grada, po ceni od 7.840 dinara.

 Hotel “Albo” u Boru organizuje doček 2013. po ceni od 3.900 dinara. “Srbija-TIS”, hotel u Zaječaru, pripremio je doček u svojoj “Etno kafani” koji staje 3.200  a u Velikoj sali hotela- 3.400 dinara.

Ovaj tekst je napisan sa namerom da skrene pažnju  na deo turističke, posebno ovo-novogodišnje ponude istočne Srbije, koja je zaista primamljiva i raznovrsna.

0045

Vrelo Mlave-foto TO Žagubica

Ako je  zavredeo vašu pažnju ili će čak pomoći pri  donošenju odluke, da tokom ovih novogodišnjih praznika, ili već nekom drugom prilikom posetite i upoznate ovaj deo naše zemlje, obavezno proverite tačnost ovde iznetih podataka, direktno kod svakog davaoca turističkih usluga ili preko lokalnih Turističkih organizacija.

Radulovic

Gastronomija-foto TO Žagubica

 Na samom kraju ovog teksta, valja reći sledeće. Nije dovoljan za uspeh  trud i kreativnost,  usko gledano, samo tek turističkih poslenika u smeštajno ugostiteljskim objektima.

Da bi uspeh u realizaciji bio potpun, pružaoci i korisnici usluga zadovoljni, svoj deo posla valjano i na visoko profesionalnom nivou moraju raditi i sva nadležna preduzeća, komunalne i inspekcijske službe, kao i drugi nadležni subjekti zaduženi, pre svega za čišćenje i održavanje saobraćajnica, snabdevanje vodom, električnom i toplotnom energijom. Jer, najlakše je gosta dovesti prvi put. Mnogo je teže učiniti ga redovnim.

U svakom slučaju, ma gde bili, dobro i sa dobrima bili.

Bora*S


 

MOJE VREME U MANASTIRU GORNJAK…

TAMOiOVDE………………………………………………………………………………..

Od Velikog Sela do samoga Ždrela, ko da je vila neka ćilim razastrela“ pevao je Đura Jakšić, oduševljen lepotom ovih predela.

 Sa ništa manje oduševljenja, o istom, Feliks Kanic zapisuje: „Zastali smo kao opčinjeni raskošnom idilom ovog predela gde su boravili srpski pustinjaci„.

 Predeo pomenut i opisan, zaista vanredno lep i živopisan, nalazi se na 65. kilometru puta, jugoistočno od Požarevca ka Žagubici u dolini reke Mlave.

A ovde, na levoj obali Mlave, priljubljen uz strme litice Ježevice, nalazi se manastir Gornjak, jedna od zadužbina kneza Lazara.

Podignut je 1378. godine, nakon što je Lazar ovladao ovim krajevima. Otuda, kao sasvim moguć razlog gradnje, pored duhovnih je i državnički-način da se obeleže tek osvojene teritorije. No, ubrzo nakon toga, manastir biva oštećen, pošto je  Radič Rastislavić na ovom prostoru preuzeo nasilno vlast, koju nije dugo održao. Naime, već u maju 1389. godine, Lazar oduzima Radiču imanja a sam manastir predaje Grigoriju Sinatiju-Mlađem.

Kako bi osigurao opstanak manastira, njegovo održavanje, kao i  izdržavanje bratstva u njemu, knez Lazar je mnoga imanja, pa i  čitava sela od Podunavlja do Homolja darivao Gornjaku.

 Kako to već biva, na ovim prostorima balkanskim, u vremenima burnim i turbulentnim, pre svega razne „civilizovane“ vojske i ratničke horde, pored ostalog, ne štede ni ovu svetinju. Turci, Bugari u prvom a Nemci u drugom svetskom ratu…

Samo “telo” manastira paljeno je , ranjavano, komadano, rušeno, uništavano…

 Pljačkane su i odnošene neprocenjive dragocenosti, koje su čuvane u riznicama i biblioteci, nasilno odvođeni ili  su pred krvolocima sami bežali monasi.

Povelja Lazarevih i patrijarha Spiridona, danas ovde nema. Kao i barjaka cara Dušana, čaše kneza Lazara, zlatnog putira, orginalnih crkvenih zvona i ko zna koliko i kojih sve još, neprocenjivo dragocenih svedoka vremena minulih.

Civilizovano- nema šta.

No, na čudesan način Gornjak je ipak čuvao duh, a fizički vaskrsavao.

Danas je zaista jedan sjajan kulturno-istorijski i živ verski objekat, koji ponosno stražari na kapiji vekova u Gornjačkoj klisuri.

ZANIMLJIVO-ŠTA REĆI…

 Isceliteljske kapi vode

U steni sa zapadne strane zidina manastirskih – čudan izvor, kažu sa čudesno isceliteljskom vodom. Iz ovog, zaista zanimljivog izvora  voda “potekne” kap po kap i to samo na Đurđevdan i na dan slavlja manastirskog praznika, Vavedenja Presvete Bogorodice, 4 decembra.

Kada se to dogodi, monahinje  pokupe ovu dragocenu vodu, da bi je podelile onima kojima je zaista potrebna. Kažu da pored iscelenja i drugih bolesti, najviše pomaže iscelenju bolesti očiju.

 Mošti Grigorija Sinata

Ništa manje znatiželje ne izaziva i verovanje u čudotvornost moštiju isposnika Grigorija Sinaita. Pećina neposredno iznad manastira u kojoj je živeo zaključana je, ali narod  ubacuje novac zarad svog i zdravlja najbližih. Mošti su smeštene u kivotu u glavnom manastirskom zdanju.

Ovde dolaze ljudi, najčešće poroda radi. Nakon molitve  za potomstvo koja im se Ovde pročita,Tamo, kako se priča, rođenje deteta usledi u roku od dve godine.  

Ćutanje vode Mlave  

Mlava protiče neposredno ispod manastira. Reka velika, planinska, brza i hladna. No, na jednom delu uzvodno od  manastira u dužini od oko stotinak metara ne čuje se ni huk ni žubor vode.

Reka Ovde ćuti. Mesto- Tišina. Postoji nekoliko legendi koje objašnjavaju ovu čudnu pojavu. Ja doznah tri. No, neću baš sve da vam kažem. Otkrijte nešto i sami. Ovde.

Autor: Bora*S