UZBUDLJIVI SUSRETI…

tamoiovde-logo

Uhvaćeno“ čudovište iz „20.000 milja pod morem“

RibaNedaleko od obala Malte, grupa ronilaca je doživela uzbudljivi susret s impresivnim morskim stanovnikom nalik na cepelin, džinovskom ribom mola-mola.

Riba 2Grupa ronilaca doživela je uzbudljivi susret sa džinovskom ribom mola-mola u kristalno bistrim vodama Malte, piše Dejli mejl.

Pored impresivnog morskog stanovnika nalik na cepelin, poznatog i kao veliki bucanj, ljudi koji plivaju oko njega i snimaju izgledaju kao patuljci.

Ronilac Erik van Got kaže da je nezaboravno iskustvo doživeo u blizini ostrva Gozo i čuvene kapije u steni Vid il Mijelah.

Riba 3Erik van Got i njegove kolege naletele su na ribu bizarnog izgleda na dubini od 15 metara.

Na podvodnom snimku vidi se koliko je ovo stvorenje ogromno i neobično.Sa težinom oko dve i po tone, to je najteža riba sa koštanim skeletom na svetu (za razliku od riba sa hrskavičavim skeletom).

Riba 4Može da dostigne dužinu od tri metra, a stručnjaci tvrde da ima primeraka koji vertikalno idu i više od četiri metra!

Izvor:rts.rs

______________________________________________________________________________________________

Megaplanina u dubinama Pacifika

Oko 2.600 kilometara južno od Havaja, naučnici su otkrili ogromnu podvodnu planinu, čiji vrh se uzdiže 1.100 metara iznad morskog dna.

043087

Megaplanina u dubinama Pacifika

Primarni zadatak naučnika bio je da mapiraju spoljne ivice američkog epikontinentalnog pojasa, tj. deo morskog dna najudaljenijeg od obale koji SAD ima pravo da eksploatiše. Ispitivan je najmanje poznat pojas centralnog dela Pacifika, oko 300 kilometara južno od nenaseljenog ostrva Džarvis.

Podvodna planina koja još nema ime, međutim, kao da je iskočila niotkuda.

Ekspertski tim zaslužan za otkriće podvodne megaplanine predvodio je naučnik Džejms Gardner.
– Planine su veoma česte po morima i okeanima, ali mi ne znamo za njih jer za mnoga mesta nisu napravljene mape – naveo je Gardner.

043088Budući da postoje satelitski snimci niske rezolucije za gotovo čitavu planetu, mnoge podvodne planine, čak i ovako velike, nisu otkrivene. Međutim, misije u kojima se koriste napredni sonari otkrivaju razne lepote reljefa ispod površine vode.

Još nije poznato da li čovek može da ima neke koristi od megaplanine koja se nalazi u oblasti na 5.100 metara dubine. Čak i njen vrh nalazi se na više od četiri kilometra dubine.

– Najverovatnije je stara oko 100 miliona godina i možda će nam iz nje nešto trebati za 100 godina – rekao je Gardner.
Planine na morskom i okeanskom dnu rezultat su vulkanskih aktivnosti.
Dok Mont Everest, sa 8.850 metara, drži rekord u visini na kopnu, najviša planina na planeti, ipak, je delimično podvodni uspavani vulkan visine 10.200 metara, Mauna Kea, koji iznad površine vode „viri samo“ 4.000 metara.
Izvor:rtrs.tv

______________________________________________________________________________________________

 Kolos konačno seciran, naučnici zadivljeni

Tri srca, oči veličine bundeve, pipci poput creva za gašenje požara i kljun kao u papagaja – novozelandski naučnici obavili su autopsiju kolosalne lignje čije je telo u decembru 2013. godine isplivalo iz dubina Antarktika.
Lignja, foto 1Morski glavonožac, koji se čuva u muzeju „Te Papa“ u Velingtonu, dug je preko četiri metra i teži 350 kilograma. Ima osam pipaka, svaki dug 3,3 metra.

Lignja, foto 2Kao i svi drugi primerci Mesonychoteuthis hamiltoni koji su pronađeni netaknuti ili u stomaku velikih ulješura, i ovaj je ženka.

Nijedan mužjak ovog diva još nikada nije identifikovan.

Obdukcijom je utvrđeno da lignja, koja je čuvana zaleđena tokom osam meseci, ima tri srca i oči prečnika 35 centimetara, koje su verovatno najveće u životinjskom svetu.

Lignja, foto 3„Imaju izuzetno velike i osetljive oči jer žive na velikim dubinama.

Veoma je retko videti ovako dobro očuvano oko“, kaže Ket Bolstad sa Univerziteta u Oklendu koja je učestvovala u autopsiji.

Lignja, foto 4

Kolosalna lignja uhvaćena 2007. godine na Antarktiku. Isprva se mislilo da je u pitanju prvi odrasli mužjak, ali se na kraju ispostavilo da je ženka u pitanju

Inače, kolosalnu lignju treba razlikovati od džinovske.

Lignja, foto 5Iako su joj pipci kraći od džinovske, glava je mnogo veća i teža, a na pipcima, osim sisaljki, imaju i kuke kojima hvataju plen.

Izvor:rts.rs

______________________________________________________________________________________________

Priredio: Bora*S

KAD RIBE POLETE…

TAMOiOVDE_______________________________________________

Riba koja leti baš kao ptica

Poznato je da postoje ptice koje se jednako dobro snalaze u vazduhu kao i u vodi, međutim, samo jedna vrsta riba uspela je da ostvari slične sposobnosti – poletuša (Ehocoetiade).

imagesribaLeteće ribe u vazduhu mogu ostati više od 40 sekundi i preći više od 400 metara brzinama od oko 70 kilometara na sat.

Nakon što je svojoj deci čitao fascinantne priče o poletušama, korejanski inženjer Haecheon Choi odlučio je da zajedno sa svojim kolegom Hyumingom Parkom istraži tajnu njihovih neobičnih sposobnosti. Studija je predstavljena u novom izdanju časopisa Journal of Experimental Biology.

Čoi i Park ribu su prvo bezuspešno pokušavali da pronađu na slavnoj japanskoj ribarnici Tsukiji, da bi Park konačno uspeo upecati 40-ak njih u Istočnom Korejanskom moru. Od ulova je odabrao pet riba slične veličine i potom ih odneo u Korejanski centar za istraživanje morskih životinja. Onde su poletuše osušili i preparirali – neke s raširenim perajama kao u letu, a druge sa perajima položenim uz telo – kako bi ih testirali u vetro-tunelu.

Tim je onde na krila postavio senzore i menjao nagib ribe 15-45 stepeni simulirajući let.

Rezultati su pokazali da se morski letači svojim krilima za jedrenje bolje koriste od insekata te jednako dobro kao lastavice. Ribe su najdalje odletele kada su telom bile postavljene paralelno s površinom vode. Ista peraja prislonjene uz telo omogućile su im pak odlično kretanje kroz vodu. Tim je otkrio i da leđna peraja poletuša ubrzavaju protok vazduha preko leđa do repa, što stvara slične sile uzgona kao kod aviona.

Čoi i Park nameravaju da naprave avion koji bi koristio aerodinamična svojstva ovog izuzetnog morskog stvorenja.

Leteće ribe uglavnom žive u toplim tropskim i suptropskim morima. Ima ih 64 vrste. Najčešće lete uz površinu vode, međutim, ponekad se uzdižu i do šest metara iznad nje. Pre uzleta ubrzavaju se pomoću 70-ak zamaha repom. Let koriste za beg od grabljivaca tuna, delfina i liganja, a same se hrane planktonom.

http://www.tportal.hr



  Poletuša, koja živi u tropskim i suptropskim morima, izbegava opasnost tako da leti iznad površine vode.

  Kada je progone grabljivci, poput delfina ili morskih pasa, ona pliva ka površini brzinom oko 32 km / h, držeći peraje priljubljene uz telo. Kada počinje izlaziti iz vode, poletuša brzo maše vrhom repa ispod vode za početni potisak. Zatim otvara peraje poput krila i ledbi vazduhom. Dok gubi snagu i spušta se na površinu, riba predahne. Zatim se mašući repom s jedne strane na drugu s približno 50 udaraca u sekundi, ponovo diže i juri po površini vode brzinama blizu 65 km / h.

svijetokonas.net

 Priredio: Bora*S