GOLA ISTINA…

tamoiovde-logo

Prema legendi, Istina i Laž su se sreli jednog dana.

Laž je rekla Istini: “Danas je prelep dan.“.

Foto ilustracija: Bora*S / Figure: Lenka Matić

Istina je pogledala u nebo, uzdahnuvši, dan je zaista bio veoma lep.

Proveli su dosta vremena zajedno, kada su naišli na jedan bunar. Laž je rekla Istini: “Voda je veoma lepa, hajde da se okupamo zajedno.“.

Istina, još jednom sumnjičava, isprobala je vodu i otkrila je da je ona zaista veoma lepa. Skinuli su se i počeli kupati.

Iznenada, Laž je izašla iz vode, obukla odeću Istine i počela da beži. Iznervirana Istina je istrčala iz bunara i počela da juri u potrazi za Laži da bi uzela svoju odeću natrag.

Svet, videvši Istinu potpuno nagu, skretao je pogled sa prezirom i besom. Jadna Istina se vratila do bunara i nestala zauvek, skrivavši se u njemu, u svojoj sramoti.

Od tada, Laž putuje svetom, prerušena u Istinu, zadovoljavajući potrebe društva, jer svet, u svakom slučaju, nema nikakvu želju da upozna golu Istinu.

Izvor teksta: facebook.com/Zanimljivo


 

KUPANJE U ŠUMI…

tamoiovde-logo

Odvojite pola sata i zaštićeni ste dva meseca

Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svako je uživao u lepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju da žive u šumama ili pored njih, i zašto drugi ljudi putuju hiljade kilometara da šetaju u šumama Redvuda, prašumama Kostarike ili Ekvadora.

suma-BalkansPress.com_800Međutim, naučnici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili „kupanje u šumi“ i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biohemijske prirode.

Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprečavanje raka kao i drugih hronične bolesti.

Kako se to događa?

Kada su naučnici testiralii ljude pre i posle dvočasovne šetnje šumom, pronašli su kod svih, sem kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.

Istraživači su objasnili fenomen:

Šumsko drveće i biljke emituju u okolinu „antimikrobna isparljiva organska jedinjenja biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrebili gljivice i bakterije“.

Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imuni sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.

Šumska stabla su često stotine, ako ne i hiljadama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno jedinjenje koje može da ubija gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje sa ovim komponentama. Efekat traje oko 2 meseca.

Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni  smo u „fitohemijski“ imuni sistem šume.

Profesor King Li iz odeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj naučnoj spisateljici Ani Leni Filips.

U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući  efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan sa dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.

Studija je objavljena u European Journal of Applied Phisiology.

Izvor:balkanspress.com (WebTribune.rs)

_______________________________________________________________________________________

RAZUZDANO PRIKAZIVANJE GOLE KOŽE…

tamoiovde-logo

Skandalozni kupaći kostimi…
…za 1898. godinu. Što bi danas bile konzervativnije pidžame, nekada se smatralo „razuzdanim pokazivanjem gole kože“.

Kostimi Otkrivanje previše kože na plaži oduvek je izazivalo reakcije konzervativnijeg dela stanovništva. Snimak koji je britanski arhivski servis „Pathe“ nedavno objavio prikazuje „skandalozne“ kupaće kostime za 1898. godinu.

Prikazana je grupa devojaka koja stiže na plažu na jugu Velike Britanije, uživa u lepom vremenu i moru u kupaćim kostimima koji bi danas smatrani za konzervativnije pidžame, a tada su opisani kao skandalozni.

Njihovo ponašanje i oblačenje je bilo toliko nemoralno prema tadašnjima standardima da su i lokalne vlasti morale da reaguju.


„Priča se da gradski savet Brajtona razmatra korake da prekine ovo razuzdano prikazivanje gole kože“, navodi se na kraju snimka.
Izvor:rts.rs

______________________________________________________________________________

SUNCE, MORE I TELO VRETENO…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________________

(Naj)lepše je šareno
Tufne i štrafte, čvrste korpe za grudi, visoko postavljeni otvori donjeg dela bikinija, krojevi i dezeni karakteristični za početak 20. veka, ali i osamdesete godine, samo su segment dugačke liste modnih kombinacija aktuelnih ove sezone.

Kupaci kostimiSezona godišnjih odmora samo što je počela, a mnoge dame već su uveliko u potrazi za najpovoljnijim aranžmanom za putovanje, ali i za adekvatnim kupaćim kostimom. Raznoliki po bojama, formi, materijalima i pratećim detaljima, u najkraćem bi glasio trend za odevne predmete za plažu ili bazen ove sezone.

Dezeni koji podsećaju na pedesete, zatim tufne i štrafte i čvrste korpe za grudi na jednodelnim modelima, visoko postavljeni otvori na donjem delu bikinija, kakvi su bili aktuelni osamdesetih godina, gornji delovi koji više podsećaju na top majice za trening nego za plažu, deo su dugačke liste modnih kombinacija aktuelnih ove letnje sezone.

Kako do savršenog kupaćeg?
Pri izboru se ne sme zaboraviti da je kupaći kostim veoma važan komad garderobe i da se bira prema funkcionalnosti.
Modni stručnjaci naglašavaju da svaka dama odlično poznaje svoje telo i da zato ne bi trebalo da se povinuje trendu kada kupuje kupaći kostim. Tako popularni „trouglići“ stoje damama sa bujnim poprsjem, dok gornji delovi sa „puš-ap“ korpama na velikim grudima deluju vulgarno.
Takođe, mora da se vodi računa i o godinama, kao i mestu gde se letuje.

Kupaci kostim 3U kolekcijama kupaćih kostima, velike modne kuće potvrdile su, čini se, teoriju da su dame odavno prestale da se povode za trendom kada je reč o ovom odevnom predmetu i da više pažnje pridaju tome kako im model stoji.
Tačnije, pokriva ono što smatraju neprivlačnim i otkriva deo tela koji smatraju lepim i atraktivnim.
„Šanel“ je, tako, predstavio kolekciju kojom dominiraju crni i beli modeli, veoma zatvoreni koji podsećaju na korsete i donje rublje s početka 20. veka.

U modnoj imperiji „Valentino“, prepoznatljivoj po klasičnim formama, poigrali su se sa aktuelnim resama.
Kupaci kostim 2Na predstavljanjima ovogodišnjih kolekcija, mogli su da se vide modeli sa šarenim printovima, kombinacije plave, crne i bele, heklani komadi.

Čak su i manje zvučna imena modne industrije ponudile dvodelne kupaće čiji gornji delovi podsećaju na kratke majice. Oni su, pak, rezervisani za aktivnije i mlađe pripadnice lepšeg pola.
Kompletan izgled može da se dopuni efektnom torbom za plažu, ljupkim ili elegantnim japankama, nakitom i šeširom.

Izvor:rts.rs

____________________________________________________________________________________________

Priče o kostimu
Sunce, more i… vunena haljina (kratka istorija kupaćih kostima)

Plivanje je jedno od ljudskih aktivnosti od davnina. Ipak, posebna odeća namenjena ovoj vrsti aktivnosti postoji tek od XVIII veka.

romanbathPoznato je da su i u Grčkoj i u Rimu postojala kupatila. Bogatiji građani su.čak imali kupatila u okviru svojih kuća. Pa ipak, to su pre bila mesta za kupanje, nego za plivanje, i pretpostavlja se da su se i muškarci i žene kupali nagi. Mešanja, ipak, nije bilo, jer su i jedni i drugi imali zasebne prostore u okviru kupatila. Na rimskim muralima su prikazane žene u odeći nalik na danjašnji bikini, ali se ta odeća vezuje za bavljenje telesnim vežbama, a ne za plivanje.
U srednjem veku kupatila nestaju. To ne znači da su ljudi prestali da plivaju, ali su to retko činili iz ličnog zadovoljstva. Čak je i kupanje kao način održavanja higijene postalo retkost.

bikini1_670x0

Mozaik, poznat kao „Bikini devojke“, prikazuje deset žena tokom sportskih takmičenja. Pobednica je dobijala lovorov venac. (IV vek, detalj,Villa Romana del Casale).

6175151_f496

Slika iz 1797. (levo) prikazuje dve dame koje prilaze „mašinama za kupanje“. Moda tog vremena je izuzetno cenila beo ten, pa su i ove dame dobro zaklonjene od sunca bone-šeširima širokog oboda, šalovima i rukavicama.

Javna kupatila ponovo postaju popularna tek u XVIII veku. Kao i u vreme antičkog Rima, ona su dostupna samo bogatoj evropskoj eliti. Treba napomenuti da se na kupanje u banjskim kupatilima ili na moru išlo pre svega iz zdravstvenih razloga. Kupanje u ovakvim kupatilima (ako ste ikada pročitali neki roman Džejn Ostin, nije vam promaklo mondensko okupljalište Bath) zahtevalo je i adekvatnu odeću.

Iako su muška i ženska kupatila bila odvojena, postojala su stroga pravila pristojnosti. Najčešće se nosila vunena odeća za kupanje, jer vuna nije postajala providna kad se pokvasi. Žene su nosile čarape i haljine, nalik onima koje su nosile svakodnevno, često sa ušivenim malim tegovima u prorub kako se ne bi zadizale prilikom ulaska u vodu. Muška odeća za kupanje imala duge rukave i duge nogavice. Ako bi neko pokazao gole ruke ili noge, bio bi uhapšen zbog nedoličnog pokazivanja u javnosti!

Ova moda se neće mnogo menjati do sredine devetnaestog veka.

Boravak na moru postaje sve popularniji sa razvojem železnice. Na plažama su bile nanizane „mašine za kupanje“. One su bile neka vrsta kabina za presvlačenje na točkovima, sa konjskom vučom. U njima su žene prevožene do dublje vode. U vodu su ulazile direktno iz kabine, tako da ih niko ne vidi u njihovim kupaćim kostimima. Na isti način su se i vraćale na obalu.

beale-bathing-machine2195418803252Sredinom XIX veka ženska odeća za kupanje i dalje pokriva gotovo čitavo telo. U modu ulaze takozvane „turske“ pantalone ili blumers (dobile ime po Ameliji Blumer, koja je pokušala da uvede neku vrstu pantalona u žensku odeću). Ovakve pantalone se nose ispod јedne vrste kaputića ili hajine. I blumers pantalone i ove hajine su izrađivane od punog flanela, koji je natopljen vodom bio veoma težak i svakako nije bio od pomoći pri plivanju.

Muški kostimi postaju „slobodniji“, otkrivajući sadа i deo noge, pa čak, ponekad, i deo grudi ispod vrata.
6a01156f47abbe970c0120a517e125970b-800witr-147ab-2009_s160694819acbd710d23050c78f83dd5d

____________________________________________________________________________________________

Sa vremenom i ženski i muški kostimi otkrivaju sve više. Krajem XIX i početkom XX veka ukidaju se zakoni kojima se zabranjujuje kupanje muškaraca i žene na istoj plaži.

bathing-suit-1895-1900-the-metropolitan-museum-of-art1906a1

____________________________________________________________________________________________

1907. je na bostonskoj plaži uhapšena Anet Kelerman (Annette Kellerman) zbog nedoličnog izlaganja tela. Anet je bila poznata australijska plivačica, a „nedolično izlaganje“ se ogledalo u nošenju kostima od žerseja, koji otkriva ruke, noge i vrat (slika dole levo). Ipak, izgled takmičarskih kupaćih kostima (slika dole desno) i onih namenjenih rekreaciji će se još neko vreme bitno razlikovati.
6177986_f2606178006_f260

____________________________________________________________________________________________

cbagno2-3Picture 0151910sbathingsuits-4

____________________________________________________________________________________________
Posle Prvog svetskog rata boravak na moru postaje još popularniji, a kupaći kostimi sve oskudniji.
1920sBathingSuit1920s

____________________________________________________________________________________________
1930-ih u modu ulazi sunčanje i preplanuli ten. Kupaći kostimi su, najščešće, štrikani. Njima počinju da se bave i kreatori visoke mode (Elza Skjpareli je bila jedna od prvih), a glavni promoteri su holivudske zvezde.
2312518325_a6ef892611jean harlow-1930's bathing suit

____________________________________________________________________________________________

bikini5

____________________________________________________________________________________________

1946. donosi pravu revoluciju: Žak Hajm (Jacques Heim) i Luj Rear (Louis Reard) predstavljaju prvi bikini kupaći kostim (dobio je naziv po atolu Bikini, na kome su vršene prve posleratne nuklearne probe).

Zanimljivo je da Rear nije mogao da nađe manekenku voljnu da prikaže prvi bikini, pa je za tu priliku unajmio profesionalnu striptizetu. Bikini svoju punu popularnost dostiže posle 1957. i filmova Brižit Bardo (Brigitte Bardot).

AnitaEkbergParalelno sa dvodelnim kostimima, nose se i jednodelni, kakvi se viđaju u filmovima Ester Vilijams (Esther Williams).

 

31Muški kupaći kostimi konačno gube gornji deo, otkrivajući telo sve do struka.

Šezdesete godine XX veka donose modu „monokinija“ (toples), a sedamdesetih se pojavljuje tanga – bikini. Sa dokazima o štetnosti prekomernom izlaganju sunčevim zracima, kupaći kostimi ponovo postaju nešto zatvoreniji, ali se njihova osnovna forma nije bitno izmenila do danas.
Posted on 04/03/2012 by Marina
Izvor:modanekadisad.wordpress.com

____________________________________________________________________________________________

Priredio:Bora*S

SVETLOST ENERGIJE…

TAMOiOVDE

Zaliv komaraca, najbioluminiscentnija vodena površina na svetu

TamoiOvde-Zaliv-komaraca-5 Puerto Mosquito (Zaliv komaraca) se nalazi na južnoj obali ostrva Vieques, Portoriko.

Ovaj čarobni zaliv je 2008. godine službeno proglašen najsjajnijom, odnosno najbioluminiscentnijom zabeženom površinom vode na svetu (Ginisova knjiga rekorda).

Bioluminiscencija je oblik prirodnog svetla koje stvaraju živi organizami pretvaranjem unutrašnje hemijske energije u svetlost.

Svetlo u Zalivu komaraca stvaraju sićušni organizmi koji se zovu dinoflagelate (Pyrodimium bahamense), a ovaj zaliv ima neverovatan broj ovih svetlećih organizama – oko 160.000 po jednom litru vode.

 TamoiOvde-Zaliv-komaraca-1Iako su mikroskopske, radijus svetla koje emituju je sto puta veći od njihovih tela, zbog čega u velikom broju i izgledaju kao podvodni aurora borealis.

Kada su uznemireni, ovi mikroskopski organizmi reaguju emitujući plavo-zeleno svetlo koje traje samo jednu desetinu sekunde – ali kada ovo čine milioni organizama, Zaliv komaraca se pretvori u pravi podvodni spektakl i turističku atrakciju.

Vlasti su zabranile plivanje u zalivu kako bi osigurali da i naša deca i buduće generacije mogu uživati ​​u ovom prirodnom čudu koje je svrstano u top 50 najromantičnijih lokacija na svetu.



Prekrasan redak prizor: Bioluminiscencija u Gippsland jezerima

Uslovi za ovako spektakularan prirodni šou su izuzetno retki, prirodni fenomen nedavno viđen u Australiji, u mreži jezera nazvanjoj Gippsland.

 TamoiOvde-Bioluminiscencija2Sve je počelo s nizom požara u 2006. godini, nakon čega su usledile obilne padavine 2007. godine, a do 2008. ogromne količine pepela i azota dospele su do Gippsland jezera u jugoistočnoj Australiji.

Iako bi ovakav događaj obično rezultirao samo uobičajeno velikim brojem bakterija, zbog veličine požara i ogromnih poplava, te godine, u Australiji se dogodilo nešto neobično – bioluminiscencija u Gippsland jezerima.

TamoiOvde-Bioluminiscencija1Bioluminiscencija je sposobnost živog bića da samostalno ili uz pomoć simbiota “proizvede” svetlo. Jedno od takvih bića, Noctiluca scintillans (Morska Iskra), naselilo je Gippsland jezera, te zamenilo uobičajene zelene Synechococcus mikroorganizme.

Dok je u prirodi uobičajeno da jedni organizmi zauzmu teritoriju drugih, to retko kada izgleda ovako spektakularno – jer su mikroorganizmi Noctiluca scintillans, koji tokom dana stvaraju crvenkaste fleke na jezerima – noću svetleli neon plavom bojom.

U leto 2008. i 2009. godine obale Gippsland jezera su svetlele dok su pokreti vode uznemiravali bakterije. Svako ko bi se noću okupao u jezeru izlazio je iz vode okupan plavim svetlom.

Iako ne tako jako kao na samom početku, Gippsland jezera još uvek ponekad zasvetle.


Izvor: pixelizam.com


Priredio: Bora*S



LEPO, NAJLEPŠE…

TAMOiOVDE_________________________________________________________________________________________

news_104979

Nežni dodiri, kupanje, masaža, emocije…

Nije li to ta neizmerna, obostrana radost, istinsko uživanje, opuštanje, stvaranje i jačanje emotivne veze između dva ljudska bića.

Posebno između novorođene bebe i njenih roditelja.

Za lep početak ovog dana i  sedmice, pogledajte video u prilogu.

Dakle, „One of the most wonderful videos you’ll watch

Bora*S
foto/video:YouTube

 

ĐURĐEVDAN-DAN CVEĆA I LJUBAVI…

tamoiovde-logo

NA DAN CVEĆA I LJUBAVI

Najveći prolećni i svakako jedan od najomiljenijih narodnih praznika je – Đurđevdan.

Uziman je za kalendarski međaš koji datumski polovi godinu na dva dela, od Đurđevdana do Mitrovdana, a običaji kojima je propraćen su veoma raznovrsni, bogati i živopisni. Po veselosti se ističu praznični uranak, pletenje venaca, hvatanje maje i prva muža.

Svuda gde Srbi žive svet je, pogotovu mladež, odlazio na uranak, dočekujući zoru u veselju i viteškom odmeravanju. Bilo je za prekor ako neko dočeka đurđevdansko jutro u postelji. Budnost i hitrost se tražila i zbog tzv. predavanja sna, pa se zato na Đurđevdan niko nije odazivao na nečiji poziv. Verovalo se da će takvome, ako se odazove, onaj ko ga poziva „predati“ pospanost, tromost i lenjost, što će ga pratiti do sledećeg Đurđevdana.

Pletenje đurđevdanskih venaca kojima su kićeni izvori, vratnice, dvorišni ulazi, kuće i privredne zgrade, pogotovu za stoku, takođe je rasprostranjeno u svim srpskim predelima. Takav običaj održao se do danas.
Hvatanje maje – donošenje vode od bistrih kapi, uhvaćenih sa vodeničkog vitla u kojoj su se umivale i kupale devojke, verujući da će tako steći i očuvati lepotu lica, počelo je da se gubi sredinom dvadesetog veka. Običaj prve muže stoke, naročito u stočarskim krajevima, očuvan je do našeg vremena.

Poznati etnolog Mile Nedeljković je zabeležio da je Đurđevdan u privrednom pogledu značio početak nove poslovne godine. O tom prazniku su sklapane pogodbe za poslove u narednoj godini, pogađalo se sa momcima i slugama o uslovima najma, određivalo o udelu stočara u zajedničkoj ispaši i muži stada, izmirivane su poreske i druge obaveze.

Vradžbine su, u suštini, produkt ljudske mašte, a najčešće se vezuju za neki praznik, jer samo tako mogu da budu uspešne. Mladi Đurđevdan, prolećni cvetovi, probuđeni biljni sokovi i bujanje prirode je kao stvoreno za sprovođenje običaja vračanja i metanisanja.
U mnogim srpskim krajevima, čak i u ratno vreme, organizovani su đurđevdanski uranci, zatim pletenje venaca i njima kićenje kapija, zgrada, bunara, kao i odnošenje napravljenog krstića i na njemu venčića po njivama i vinogradima. Vence pletu devojke i mlađe žene, a momci i mladi ljudi ih nose u polje. Uveče je na svaku zgradu nabacivan ili kačen venčić, a na kapiji, da ga ne bi ukrali, stavljao se izjutra, pre sunca, kada se išlo rano na bunar po đurđevdansku vodu.

Na bunar je stavljen venac, a onda bi svaki sud sa vodom ukrašavali vrbovim prutom, a kad vodu donesu kući u jedan sud iz koga će se umivati ukućani potapani su cvetovi zdravca, đurđevka, đula i jorgovana. Sve ove biljke su upletene u vence, a dodavane su grane graba, trave hvatanac i mlečike, kojima je pridavana magijska moć.

Ženskom svetu je preporučivano da pre sunca protrči i orosi se u mladom žitu i da rosom umije lice. Onda će joj, vele, lice biti mlado kao rosa. Momci su na uranak odlazili još s večeri. Bilo je više uranačkih četa i one su sa frulama, dvojnicama, sviralama, kasnije i sa harmonikama, prolazili kroz sela.

Za Đurđevdan je proglašeno strogo primirje i nije smelo da dođe do bilo kakve zamerke među ljudima, jer bi to bio greh. Postojao je običaj da se na nekoliko raskrsnica peku jaganjci i pojede vruće pečenje. Pre sunca su se muškarci vraćali kući, a prolaskom kroz selo, tamo gde ima devojaka, skidan je i odnošen venac sa kapije, što se često čini i danas. Negde je i kapija odnošena malo dalje od kuće. To je značilo da će devojci na jesen trebati venčić kao nevesti, a da je kapija otvorena da bi mogli da dođu prosci. Oko sikadanja kapije bivalo je svađa, zamerki, pa i traženje pravde preko suda.

LEKOVITA ROSA
U Rusiji je đurđevdanska rosa smatrana čudotvornom i lekovitom, pa su rano na Đurđevdan progonili stoku kroz polja da se njima okvasi. Tom prilikom je stoka terana vrbovom granom, osvećenom na Cveti, da bi bila zdrava i množila se.
Đurđevdan je kod svih evropskih naroda važan praznik. U Italiji je nekada praznovan kao dan stočara, a danas je postao uglavnom dan mlekara, koji tada počinju novu trgovačku godinu, produžujući stare i sklapajući nove ugovore.

RADI ZDRAVLJA
U okolini Niša, uoči Đurđevdana je u neki sud sipana voda, pa su u nju stavljani crveno uskršnje jaje, dren, zdravac, kopirva, vrba i čuvarkuća, a sve to radi zdravlja ukućana. Tom vodom što je prenoćila s jajetom i biljem, ujutru se umivaju ukućani. Uskršnje jaje se vraća da čuva kuću do sledećeg Uskrsa, posle čega se zakopa ispod voćke koja dotle nije davala ploda, da bi rađala sledeće godine.

KAKO SE OŽENITI
Postoji verovanje da ako se momak ne ženi, a vreme mu je i već odmiče, treba u tajnosti da skine đurđevdanski venac sa neke devojačke kapije. Venac treba da potopi u vodu da stoji tri dana, pa tom vodom da se umije i da popije bar jedan gutljaj. Oženiće se do sledećeg Đurđevdana.

OBREDNE REČI
Prilikom branja biljaka za vence, izgovaraju se obredne rečenice. Žutocvetni đurđevak se bere s blagoslovom: „Oj, đurđevče, Đurđev venče, zdrav bi ko te brao i u vence upletao“. Onda: „Beli đule mirisavi, za kapu ga diko stavi“, „Berem travu vatanac, vatajte se devojke (ili momci) za mene“, „Na grabu sam – grabite me, grlite me, ljubite me“. Mlečika se bere kao simbol, da porodilje imaju obilno i zdravo mleko, a mladićima da poraste muškost. Drenove grančice radi zdravlja, a resnate grane vrbe radi muške dece.

Piše: Zorica Golubović -“ Treće oko“

Foto: elfwood.com/politikin zabavnik

____________________________________________________________________________________________

Pročitaj: DA BUDE ZDRAVLJA, PLODA I RODA…