NAJSKUPLJE UMETNIČKO DELO…

tamoiovde-logoGogenova slika prodata za rekordnih 300 miliona dolara

Slika „Kada ćeš se udati?“ francuskog slikara Pola Gogena prodata je za 300 miliona dolara i tako je postala najskuplje ikada prodato umetničko delo, prenosi BBC.

Paul-Gauguin-Nafea-Faa-IpoipoSlika dve devojke sa Tahitija “Nafea Faa Ipoipo” (When Will You Marry?) naslikana je 1892. godine i bila je u vlasništvu švajcarskog kolekcionara, a decenijama je bila na pozajmici u Kunstmuseum Baselu.

Kako prenosi SEEcult.org, vlasnik je odlučio da je proda posle nesporazuma sa tim muzejem i najave rekonstrukcije.

Švajcarski kolekcionar Rudolf Stehelina iz Bazela, koji ima više od 20 radova impresionizma i postimpresionizma u svojoj kolekciji, rekao je „Njujork tajmsu“ da neće otkriti identitet kupca, navodi ovaj portal.

Kako se dodaje, prema nepotvrđenim informacijama „Njujork tajmsa“, slika je prodata Muzeju u Kataru.

Gogenova slika bi, prenosi SEEcult. org, trebalo da bude narednih godinu dana na izložbama u Bejeler fondaciji u Bazelu u martu, zatim u madridskom Muzeju kraljice Sofije, te u Filips kolekciji u Vašingtonu.

Novi vlasnik će je, kako se navodi, dobiti u januaru sledeće godine.

Prethodni rekord držala je slika „Kartaši“ Pola Sezana prodata 2012. godine za 259 miliona dolara.

Izvor:pressonline.rs/Tanjug



 

BOGATA KĆI PUSTINJE…

TAMOiOVDE_____________________________________________________

MOĆ: MOZA BINT NASER AL MISNAD PRVA DAMA KATARA

 Ono što je trebalo da bude klasičan brak iz interesa, postala je velika ljubav. Iako ima tri supruge, za katarskog emira Hameda bin Halifa al Tanija postoji samo jedna, njegova druga žena, pustinjska vladarka koja se ozbiljno angažovala na otvaranju i modernizaciji svog društva. Obožava skupu firmiranu garderobu, zbog čega joj je emir nedavno kupio poznatu italijansku modnu kuću „Valentino“ .

Ikona stila i elegancije

Kad bi na more, muž joj kupi pola Sardiniji. Kad poželi novu narukvicu, dobije juvelirsku kuću „Tifani“. U šoping ide u svoju londonsku robnu kuću „Herods“. Ako izrazi želju da se bavi obrazovanjem, suprug je iznenadi „gradom nauke“ i fondom od petnaest milijardi dolara. A kada kaže da je interesuju mediji, dobije TV stanicu Al Džazira. Večitu želju za lepim krpicama svoje obožavane supruge, ovaj muž ne „leči“ jednom haljinom, on joj jednostavno kupi njen omiljeni modni brend.

Da, tako to radi Hamed bin Halifa al Tani (60), vladar Katara, bogatog emirata na Bliskom istoku. Iako mu je druga od tri supruge, Moza bint Naser al Misnad je emiru čitavog života jedina žena na svetu.

Nijedna njena želja ne sme da ostane neispunjena. Tako katarski šeik prošlog meseca nije ni trepnuo kada je izbrojao 700 miliona evra za potpisivanje ugovora o kupovini cele italijanske modne kuće „Valentino“.

Poznato je da je za lepu i zanosnu prvu damu Katara moda istinska pasija. Presvlači se nekoliko puta na dan. Trud i pare nisu uzalud. Modna biblija „Vog“ i magazin „Veniti fer“ smestili su je među pet najbolje odevenih žena sveta. Istina, osvajanje ovakve titule za nju ne predstavlja nikakav problem. Moza, pravi pustinjski spoj lepote, inteligencije i stila, pre „Valentina“ je od supruga na poklon dobila i udeo u grupi Lvmh koja poseduje marke „luj viton“, „kristijan dior“ i „živanši“…

Preuzeo ocu vlast

Doha je u ovom trenutku jedno od najvećih gradilišta na svetu.

Nikao na vrelom pustinjskom pesku, bogati emirat u Persijskom zalivu, koji je po državnom uređenju apsolutna monarhija, trenutno je jedno od najvećih gradilišta na svetu. Glavni grad Doha će 2022. biti domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu, a Katar, koji je ove godine prvi put na Olimpijske igre u Londonu poslao sportistkinje, kandidovao se i za Olimpijadu 2020.

Katarske vlasti su čvrsto odlučile da svoju zemlju učine što primamljivijom i udobnijom za život i zato ne štede ni trud ni novac. Zbog toga je ovaj pustinjski raj, koji leži na ogromnim rezervama prirodnog gasa i nafte, dobio epitet najambicioznije zemlje sveta.

Država koja je po površini manja od francuskog ostrva Korzika, sa preko 100.000 dolara godišnjeg dohotka po stanovniku, najbogatija je na svetu. Od nešto više od 1.300.000 stanovnika, tek jedna četvrtina su katarski državljani. Ostalo su stranci koji rade u emiratu i plaćaju porez.

Kada u brak stupe dvoje državljana Katara, država ih časti sa 300.000 dolara. Ukoliko neki bogataš poželi da na ludi kamen stane sa nekom od brojnih strankinja, državna čast će mu biti uskraćena. Naravno, kao i u svim ultrakonzervativnim monarhijama Zaliva, i u Kataru je poligamija normalna stvar. Muškarac može da ima četiri žene.

Luksuz i raskoš su sastavni deo života, kao i klima-uređaji koji zbog visokih temperatura rade 24 časa dnevno. Ali, nije uvek bilo tako. Ogroman uspon zemlje poslednjih decenija pripisuje se sadašnjem vladaru, šeiku Hamadu bin Halif al Taniju. On je posle školovanja u Velikoj Britaniji, 1995. godine mirnim pučem preuzeo vlast od oca Kalifa, dok je bio na lečenju u Švajcarskoj.

Porodica Al Tani je na vlasti u Kataru od 18. veka. Velika Britanija ovoj državi je priznala nezavisnost tek 1971. Međutim, za razliku od današnjeg vladara, njegov otac je skoro svu zaradu od nafte i gasa uzimao za sebe. Zbog toga je stekao mnogo protivnika, a jedan od najvatrenijih je bio ugledni Naser bin Abdulaha al Misnad, otac sadašnje prve dame, zbog čega je cela porodica Misnad prognana iz Katara.

Znala šta hoće

Njeno veličanstvo Moza bin Naser al Misnad rođena je 8. avgusta 1959. u Al Koru, na severu Katara. Prvih sedamnaest godina je provela u egzilu u Egiptu i Kuvajtu. Kada su, posle svrgavanja starog emira, stratezi katarskog dvora shvatili da bi pomirenje porodica Al Tani i Al Misnad bilo dobro za državu, sugerisali su da se to izvede na najklasičniji mogući način – venčanjem mlade Moze i novog emira, koji je već bio oženjen i imao decu.

Moza al Misnad emirova druga, ali najvoljenija žena.

Ono što je trebalo da bude klasičan brak iz interesa postala je ljubav na prvi pogled. Moza, prava kći pustinje, vitka, tamnih, duboko usađenih očiju i lica koje se ne zaboravlja lako, zauvek se uselila u emirovo srce. Venčali su se 1977. Ubrzo je svima bilo jasno da Moza dobro zna šta hoće i kakva je vizija njene uloge i arapskog sveta u budućnosti.

Povlašćena od prvog dana, devet godina kasnije, kada je već bila majka četvoro dece, harizmatična prva dama Katara je diplomirala sociologiju na Univerzitetu u Dohi.

Za razliku od lepših polovina drugih monarha iz Zaliva, ali i druge dve emirove žene koje se nikada nisu pojavile u javnosti, Moza se izborila za dominantnu ulogu. Učestvuje u političkom i društvenom životu zemlje, aktivno je uključena i u rad katarske vlade. Prati emira u svim službenim posetama širom sveta. Prisutna je na svim važnim sastancima, nadgleda potpisivanje svih ugovora, ne prekriva lice velom i ne nosi crnu abaju što je tradicija. Njen sin Tamim, iako nije prvi emirov sin, proglašen je za prestolonaslednika.

Emir, koji ima dvadeset četvoro dece, govori da ga je Moza pri prvom susretu oborila s nogu i da je jedina osoba koja uvek može da ga nasmeje. Mnogi tvrde da je pod uticajem svoje mudre žene britkog jezika, kuvajtski monarh shvatio da je vreme za promene i modernizaciju zemlje i tu ulogu prepustio šarmantnoj supruzi.

Moza se zalaže za aktivnost dama. Od 1995. godine je na čelu fondacije za obrazovanje, nauku i razvoj društva koja raspolaže sa više od petnaest milijardi dolara. Rukovodi Vrhovnim većem za porodične poslove, posebni je izaslanik organizacije Unesko za osnovno i visoko obrazovanje, zalaže se da Katar postane arapska silicijumska dolina i stoji iza dečjeg edukativnog kanala TV stanice Al Džazira.

Elegantna moć

Sa Elizabetom Drugom.

Za deceniju i po vladavine emirskog para Al Tani – Al Misnad, Katar se znatno izmenio. U izrazito konzervativnom islamskom društvu u Ustav zemlje je upisana jednakost polova. Žene su dobile pravo glasa, mogućnost obrazovanja i mnoge danas imaju odgovorna mesta u bankama i naftnim kompanijama.

„Emir i njegova supruga žele da pokažu da su islam i moderno društvo kompatibilni“, objašnjava promene jedan evropski diplomata.

„Moramo da cenimo i čuvamo svoju kulturu i tradiciju, ali u isto vreme i da budemo moderni“, glasi moto lepe pustinjske vladarke.

Moza je veliki mecena umetnika, veruje da umetnost i kultura stvaraju identitet jedne države i naroda i izjavljuje: „Ne treba svi da budemo isti, ali moramo razumeti jedni druge.“

Rečeno, učinjeno. U Dohi je sagrađen i vrednim eksponatima muslimanske kulture napunjen jedan od najznačajnijih Muzeja islamske umetnosti u svetu, a gradi se još sedamnaest muzeja. Ne zapostavlja se ni moderna i savremena umetnost. Princeza Al Majasa (28), najstarija Mozina i emirova ćerka, trenutno slovi za jednog od najvećih kolekcionara u svetu. Početkom godine je za rekordnu sumu od 250 miliona dolara kupila sliku „Kartaši“ Pola Sezana

Kada je Moza pre nekoliko godina na „Tviteru“ i „Fejsbuku“ otvorila svoj profil, bilo je jasno da je jordanska kraljica Ranija, ne samo po lepoti i stilu već u svakom smislu, dobila dostojnu rivalku u islamskom svetu. Na listi 100 najuticajnijih dama na planeti časopisa „Forbs“ našla se na 74. mestu.

Zahvaljujući njoj Doha će 2022. biti domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu.


Politički analitičari se slažu da Katar na međunarodnoj sceni već nekoliko godina pokazuje ambicije koje nisu u proporciji sa njegovom veličinom, ali ih, ipak, uspešno ostvaruje. Kako veruje većina, veliku zaslugu ima Moza koja je emirova desna ruka i njegova vizitkarta za zapadni svet. Priča se da je teniski turnir u Dohi njena ideja i da se upravo ona kod Fife izborila za Svetsko prvenstvo u fudbalu, a kod Međunarodnog olimpijskog komiteta za kandidaturu za Olimpijadu 2020.

Ženi koja je od turbana napravila modni hit, a od luksuza istančan stil, pripisuje se i aktivna uloga Katara na međunarodnom planu, naročito u arapskom svetu. Katar je bio među prvim arapskim državama koji je osudio Gadafijeve napade na pobunjenike, a u Dohi je napravljen prvi nacrt novog libijskog ustava. Katarske vlasti su pozvale Mubaraka da siđe sa vlasti, a trenutno su angažovani na strani pobunjenika u Siriji.

Po svemu sudeći, vreme šarmantne Moze tek dolazi.

Skromnost

Iako je vladar zemlje koja poseduje treće najveće rezerve prirodnog gasa na svetu, za emira Hameda bin Halifa al Tanija se može reći da je skromniji od svoje žene i da ima manje pasija.

Emir voli da ulaže u kvalitetne i poznate brendove, poput „Poršea“ ili nedavno kupljenog fudbalskog kluba „Pari sen Žermen“, što su mnogi protumačili kao katarski medijski prodor u Francusku.

 R. Petrović-Jakšić/ ilustrovana.com



NAJLEPŠI UNIVERZITETI NA SVETU…

tamoiovde-logo

Trinity College (Koledž Sv. Trojstva) u Dablinu

Jedan je od najlepših primera pravog univerzitetskog kampusa. Ti obrazovni kompleksi su čvrsto povezani sa istorijom i identitetom jedne nacije – zapravo oni su arhitektonska svedočanstva o odnosu zemlje prema obrazovanju i učenju.

Neki svetski univerziteti utkali su u svoj dizajn lokalnu tradiciju, drugi su urađeni u modernijem ruhu, treći odražavaju duh onoga što podučavaju.

Evo liste najlepših univerziteta na svetu koji u sebi nose lepotu arhitekture, istorije i prirodnog okruženja.

___________________________________________________________________________

Univerzitet u Orhusu (Århus)- Danska

Trojica domaćih arhitekata izgradila su 1931. ovaj kompleks koji se proteže na 12 hektara uz obalu grada.

Zgrade se razlikuju po veličini i visini – neke su niske i četvrtaste, druge imaju zašiljene krovove i ogromne staklene prozore – ali postoje zajednički elementi kao što su žuta cigla i crep.

Kompleks je smešten u zelenilu – tu se nalaze otvorena i zatvorena botanička bašta povezane pešačkim stazama, ogromni park i amfiteatar obrastao travom.

_________________________________________________________________________

Univerzitet u Koimbri (Coimbra)-Portugal

Iza gvozdene kapije nalaze se dvorišta od kaldrme, a zgrade podsećaju na dugu i umetnički raznovrsnu istoriju Portugala.

Na primer, Kapela Sv. Mihajla iz 1517. ima hiljade rukom oslikanih pločica a u baroknoj biblioteci  Žoanini, izgrađenoj 1717, nalaze se police od brazilskog drveta koje je dopremano brodom.

Nemačko-portugalski arhitekta Žoao Frederiko Ludoviče izgradio je univerzitetsku kulu u baroknom stilu 1728. čije uzano spiralno stepenište vodi do spektakularnog pogleda na grad.

__________________________________________________________________________

Univerzitet Mekgil (McGill)-Montreal

Kampus od 32 hektara, načičkan nizom paviljona izgrađenih tokom stotina godina, ima jedinstveni dizajn koji vodi poreklo od škotskih korena Univerziteta (osnovao ga je škotski trgovac Džejms Mekgil 1821).

Mnoge zgrade imaju kamene zidove i šiljate bakarne krovove, a naročito je impresivan Fakultet verskih studija u gotičkom stilu, sa vitražima i drvenim enterijerom.

Ustanova dodeljuje godišnju šestocifrenu stipendiju za programe studenata koji „misle zeleno”, kao što je Jestivi kampus, nekadašnji kameni trg preobraćen u baštu koji ne samo da je estetski lep već i proizvodi hranu za gladne Montrealce.

___________________________________________________________________________

Tehnološki univerzitet Nanjang (Nanyang)-Singapur

Staze oivičene palmama i stablima durijana povezuju savremene građevine, kao što je Fakultet za Umetnost, dizajn i medije – staklena četvorospratnica sa otvorenim dvorištem, bazenom i krovom obraslim u travu.

I učionice su veoma smelog dizajna.

Umesto tabli mnoge imju interaktivne ekrane, a zahvaljujući studentskoj grupi Cool Campus – koja okuplja najveće zaluđenike dizajnom i tehnologijom – otvorene su brojne učionice sa čudnim nameštajem, pokretnim utičnicama, desetinama LCD ekrana i staklenim tablama za pisanje.

___________________________________________________________________________

Univerzitet u Pekingu-Kina

Glavni univerzitet u Pekingu je čuven po tradicionalnoj kineskoj arhitekturi, što se naročito vidi na Zapadnom ulazu: kameni lavovi čuvaju izrezbarene zidove i dovratnike oslikane kineskim simbolima, natkriljene tradicionalnim kineskim drvenim krovom.

Kompleks se prostire na 270 hektara i obiluje baštama, jezerima i ceremonijalnim stubovima.

I moderne građevine su jednako zadivljujuće, recimo Pravni fakultet, sa fasadom od naizmeničnih kamenih i betonskih traka.

_________________________________________________________________________

Obrazovni grad, Doha-Katar

Ovaj kompleks, u kome se nalaze ogranci osam američkih i evropskih univerziteta, prava je riznica dela današnjih arhitektonskih zvezda.

Zgradu Fakulteta za diplomatiju projektovale su meksičke arhitekte Legoreta + Legoreta; japanski arhitekta Arata Isozaki dizajnirao je geometrijske učionice Medicinskog fakulteta – neke u obliku jajeta, druge u obliku 12-stranih poliedara.

Isozaki je sarađivao sa Kazuhirom Kodžimom na zgradi Slobodnih umetnosti i nauke koja, mozaičnom fasadom i geometrijskim laticama na zidovima i tavanicmaa, nudi moderan pogled na tradicionalnu islamsku kulturu.

___________________________________________________________________________

Univerzitet Stenford, Palo Alto-Kalifornija

Put kojim se dolazi na Univerzitet oivičen je palmama a arhitektura u kolonijalnom stilu sa zidovima od peščanika i crvenim krovovima samo pojačava ekskluzivnost ove ustanove.

Među građevinama su šestougaona kuća Hana-košnica, koju je 25 godina gradio Frenk Lojd Rajt i Centar za pevačke umetnosti u kome se nalazi 170 bronzanih skulptura Ogista Rodena.

 Izvor:b92

___________________________________________________________________________