PLJUNI, PA ZALEPI…

tamoiovde-logoDa li biste se usudili da ga dodirnete?

flickrdaveynin1

ULAZ U ULICU ŽVAKA, FOTO: FLICKR, DAVEYNIN

Šriom sveta postoje različite prakse, nekada i tradicije lepljenja i kačenja određenih nazovimo predmeta na zidove i mostove.

Amerikanci u proseku žvaću od 160 do 180 žvaka po osobi godišnje što je oko 800 grama po osobi godišnje.

To ih svakako donekle čini zavisnicima, jer se ukupno u Americi sažvaće 250.000 tona žvaka godišnje!

Većina žvaka na kraju završi na nečijim cipelama, dakle na ulici, često na zidovima, u školi ispod klupa, a neretko i na stolicama gradskog prevoza tj. na nečijoj garderobi.

flickrrlevans

ZDI JEDNE OD ZGRADA, FOTO: FLICKR, RLEVANS

 Na čišćenje žvaka Amerikanci godišnje potroše milione dolara!

Ali ko bi rekao da žvake zbog svoje rastegljivosti, ali i boja mogu da inspirišu i ponekog umetnika. Pogledajte samo ovaj gadan zid koji zaista privlači ogromnu pažnju u Americi.

Nazivaju je Ulica žvaka, a nalazi se u San Luis Obispu u Kaliforniji. Četiri ipo metra visoka, a 21 metar dugačka uzana ulica izlepljena je žvakama prolaznika.

flickrjareed

LEPI SE I PO PROZORU, FOTO: FLICKR,JAREED

Žvake se nalaze na zidovima i jedne i druge strane, a kada se sve žvake sa zida saberu dobijemo dužinu od oko 20 metara!

Ko je započeo lepljenje ovih žvaka nije baš najjasnije. Istoričari veruju da je tradicija lepljenja žvaka počela nakon Drugog svetskog rata i to od strane maturanata San Luis Obispa.

flickrdaveynin

OBE STRANE ZIDA SU POTPUNO IZLEPLJENE, FOTO: FLICKR,DAVEYNIN

Moguć rivalitet između Srednje škole San Luis Obispa i Politehničkog univerziteta Kalifornija i takmičenje ko će više žvaka zalepiti eskaliralo je u jedu ulicu sa zidovima od žvaka.

 Već 1970. godine ova uska ulica postala je popularna među lokalnim stanovništvom.

Javile su se i mnogobrojne žalbe vlasnika prodavnica zbog čega su zidovi te godine čak dva puta potpuno očišćeni.

Al džaba!

flickrjhayne

A REKLO BI SE DA UOPŠTE NE MIRIŠE PRIJATNO, FOTO: FLICKR,JHAYNE

Mnogi stanovnici ovoga grada sada zidove od žvaka smatraju umetnošću.

Na njima su žvake izlepljene u raznim obilcima, znakovima, slovima. Tu ima portreta, cveća, pisama.

Na primer od žvaka u raznim bojama preko zida je ispisano „Ja volim SLO“, što su prva slova imena ovoga grada.

 

flickrmorgankern

DA LI BISTE I VI ZALEPILI JEDNU ŽVAKU?, FOTO: FLICKR,MORGAN_KERN

Da li biste i vi zalepili jednu žvaku?

Izvor:prva.rs

___________________________________________________________________________________

REMEK DELA, NA DIVNOJ NAM PLANETI…

TAMOiOVDE_______________________________________________________

Tu su već milionima godina, ali mnogi i dalje ne znaju za njih, jer su uglavnom locirana u „ćoškovima“ naše prelepe planete – remek-dela majke prirode!

Ovi pejzaži koji podsećaju na perfektno odrađene scenografije naučno-fantastičnih filmova nisu kompjuterske grafike, već delo majke prirode, deo naše planete.

Talasi u Juti: Izrezbareno talasasto kamenje nastalo je erozijom Navaho peščanika iz doba jure, starog 190 miliona godina

Od živopisnog izvora tople vode u Vajomingu, do različitih oblika kamenja i stena u Australiji, Novom Zelandu i na Madagaskaru, formirali su se milionima godina.

Ovaj predivni prirodni bazen, nazvan „Beauty Pool“ (Bazen lepote) nalazi se u Nacionalnom parku „Jeloustoun“, u SAD. Izvor tople vode omogućava algama i bakterijama da se razmnožavaju, stvarajući pritom predivne boje.

Za nastanak većine postoji objašnjenje. No, najviše muka naučnicima zadaje „klizeće kamenje“ u Dolini smrti, u Kaliforniji.

„Klizeće kamenje“ u kalifornijskoj Dolini smrti.
Niko ne može da odgonetne kako su komadi od po 320 kilograma menjali svoje mesto po savršeno ravnom tlu!

Isto važi i za jezero Hiler u Australiji.

Dokazano je da jarka roze boja ne potiče od algi u njemu. Niti soli. I tu je kraj objašnjenja.


Hiller Lake, Western Australia

Jednostavno, neke tajne priroda ne želi da nam otkrije.

Stena-slon locirana je u Državnom parku „Dolina vatre“ u Nevadi, SAD.


Elephant Rock, Valley of Fire State Park, Nevada, USA

 To samo priroda može!

The Moeraki Boulders, New Zealand

reference: rts.rs/smedia.rs/google



NAJLEPŠI UNIVERZITETI NA SVETU…

tamoiovde-logo

Trinity College (Koledž Sv. Trojstva) u Dablinu

Jedan je od najlepših primera pravog univerzitetskog kampusa. Ti obrazovni kompleksi su čvrsto povezani sa istorijom i identitetom jedne nacije – zapravo oni su arhitektonska svedočanstva o odnosu zemlje prema obrazovanju i učenju.

Neki svetski univerziteti utkali su u svoj dizajn lokalnu tradiciju, drugi su urađeni u modernijem ruhu, treći odražavaju duh onoga što podučavaju.

Evo liste najlepših univerziteta na svetu koji u sebi nose lepotu arhitekture, istorije i prirodnog okruženja.

___________________________________________________________________________

Univerzitet u Orhusu (Århus)- Danska

Trojica domaćih arhitekata izgradila su 1931. ovaj kompleks koji se proteže na 12 hektara uz obalu grada.

Zgrade se razlikuju po veličini i visini – neke su niske i četvrtaste, druge imaju zašiljene krovove i ogromne staklene prozore – ali postoje zajednički elementi kao što su žuta cigla i crep.

Kompleks je smešten u zelenilu – tu se nalaze otvorena i zatvorena botanička bašta povezane pešačkim stazama, ogromni park i amfiteatar obrastao travom.

_________________________________________________________________________

Univerzitet u Koimbri (Coimbra)-Portugal

Iza gvozdene kapije nalaze se dvorišta od kaldrme, a zgrade podsećaju na dugu i umetnički raznovrsnu istoriju Portugala.

Na primer, Kapela Sv. Mihajla iz 1517. ima hiljade rukom oslikanih pločica a u baroknoj biblioteci  Žoanini, izgrađenoj 1717, nalaze se police od brazilskog drveta koje je dopremano brodom.

Nemačko-portugalski arhitekta Žoao Frederiko Ludoviče izgradio je univerzitetsku kulu u baroknom stilu 1728. čije uzano spiralno stepenište vodi do spektakularnog pogleda na grad.

__________________________________________________________________________

Univerzitet Mekgil (McGill)-Montreal

Kampus od 32 hektara, načičkan nizom paviljona izgrađenih tokom stotina godina, ima jedinstveni dizajn koji vodi poreklo od škotskih korena Univerziteta (osnovao ga je škotski trgovac Džejms Mekgil 1821).

Mnoge zgrade imaju kamene zidove i šiljate bakarne krovove, a naročito je impresivan Fakultet verskih studija u gotičkom stilu, sa vitražima i drvenim enterijerom.

Ustanova dodeljuje godišnju šestocifrenu stipendiju za programe studenata koji „misle zeleno”, kao što je Jestivi kampus, nekadašnji kameni trg preobraćen u baštu koji ne samo da je estetski lep već i proizvodi hranu za gladne Montrealce.

___________________________________________________________________________

Tehnološki univerzitet Nanjang (Nanyang)-Singapur

Staze oivičene palmama i stablima durijana povezuju savremene građevine, kao što je Fakultet za Umetnost, dizajn i medije – staklena četvorospratnica sa otvorenim dvorištem, bazenom i krovom obraslim u travu.

I učionice su veoma smelog dizajna.

Umesto tabli mnoge imju interaktivne ekrane, a zahvaljujući studentskoj grupi Cool Campus – koja okuplja najveće zaluđenike dizajnom i tehnologijom – otvorene su brojne učionice sa čudnim nameštajem, pokretnim utičnicama, desetinama LCD ekrana i staklenim tablama za pisanje.

___________________________________________________________________________

Univerzitet u Pekingu-Kina

Glavni univerzitet u Pekingu je čuven po tradicionalnoj kineskoj arhitekturi, što se naročito vidi na Zapadnom ulazu: kameni lavovi čuvaju izrezbarene zidove i dovratnike oslikane kineskim simbolima, natkriljene tradicionalnim kineskim drvenim krovom.

Kompleks se prostire na 270 hektara i obiluje baštama, jezerima i ceremonijalnim stubovima.

I moderne građevine su jednako zadivljujuće, recimo Pravni fakultet, sa fasadom od naizmeničnih kamenih i betonskih traka.

_________________________________________________________________________

Obrazovni grad, Doha-Katar

Ovaj kompleks, u kome se nalaze ogranci osam američkih i evropskih univerziteta, prava je riznica dela današnjih arhitektonskih zvezda.

Zgradu Fakulteta za diplomatiju projektovale su meksičke arhitekte Legoreta + Legoreta; japanski arhitekta Arata Isozaki dizajnirao je geometrijske učionice Medicinskog fakulteta – neke u obliku jajeta, druge u obliku 12-stranih poliedara.

Isozaki je sarađivao sa Kazuhirom Kodžimom na zgradi Slobodnih umetnosti i nauke koja, mozaičnom fasadom i geometrijskim laticama na zidovima i tavanicmaa, nudi moderan pogled na tradicionalnu islamsku kulturu.

___________________________________________________________________________

Univerzitet Stenford, Palo Alto-Kalifornija

Put kojim se dolazi na Univerzitet oivičen je palmama a arhitektura u kolonijalnom stilu sa zidovima od peščanika i crvenim krovovima samo pojačava ekskluzivnost ove ustanove.

Među građevinama su šestougaona kuća Hana-košnica, koju je 25 godina gradio Frenk Lojd Rajt i Centar za pevačke umetnosti u kome se nalazi 170 bronzanih skulptura Ogista Rodena.

 Izvor:b92

___________________________________________________________________________

MOŽETE I VI TO…

TAMOiOVDE_____________________________________________________________________________________________

Možda bi ste baš voleli da  pazarite ovakvu ili neku sličnu vikendičicu. No, nešto i nemate pri ruci tih tričavih dvanaestak i kusur miliončića zelenih novčanica. Ali ne, nemojte se prestati nadati. I, uradite nešto.

Izvrnite džepove, možda i nisu svi bušni, ispreturajte fioke, meke vam dušeke iliti slamarice, preriljajte baštu, prelistajte nevažeće i ukinute relikte prošlosti-štedne knjižice, očitajte In kartice… Nema,  a?

Ma nemojte gubiti nadu. Nastavite, upornost će se isplatiti. Ima još toliko mogućnosti.

Recimo, pažljivo osmotrite poprsje, međunožje, zadnjicu, možda vam je tiket baš ili još upotrebljiv, objavite svoja ili tuđa sabrana (ne)dela, prestanite da gubite vreme na čitanje klasika, nabavite popularno štivo, nešto tipa „Kako? Pa to je lako-ali ovako“, prodajte parče zemlje što vam je ostalo od predaka…

Pa dobro, ne mogu vam baš sve servirati,  potrudite se malo i sami.

Resetujte se. Prokleta mogućnost mora da postoji…

Bora*S

*** Ovakvu kuću sanjaju obični smrtnici

 Zamislite da lebdite visoko iznad bele peščane plaže i obližnje uvalice, a pogled vam puca na Tihi okean.

Upravo to omogućava ova izuzetna kuća o kojoj većina običnih smrtnika može samo da mašta.

Ova predivna kuća iz snova nalazi se u kalifornijskom Laguna Beachu. Izuzetan pogled je dostupan iz svakog ugla kuće, zahvaljujući staklu kojim je okružena i galantno uređenom enterijeru.

Zato i ne čudi što vredi gotovo 12 miliona dolara.

Pomislili biste da se ovakva lepotica vidi kilometrima daleko, ali to nije slučaj. Kuća je sakrivena od pogleda i tako stvorena za opuštanje i beg od gradske vreve.
Sadrži 4 spavaće sobe i 5 kupatila, igraonicu, dnevni boravak sa kaminom, podzemni parking i terasu sa neverovatnim pogledom.

Šta čovek može više da poželi od vikendice?

 

 

 

 

 

 

 

(Magazin.hr)

KATAKLIZMA U JAPANU…

TAMOiOVDE_____________________________________________________________________

* Stravičan zemljotres u Japanu, najjači u toj oblasti za skoro 1.200 godina, jačine 8,9 stepeni Rihterove skale pogodio je rano juče severoistočnu obalu Japana.

* Potres je izazvan kidanjem dela Zemljine kore dugačkog 240 kilometara, a širokog 80 kilometara, izjavio je stručnjak američke geološke službe USGS Dejvid Eplgejt, specijalista za zemljotrese i geološku opasnost.

* Stravičan potres izazvavao još stravičniji cunami visok deset metara i desetine požara.

* Život je izgubilo više od 1.000 ljudi, a 110.000 je nestalo.

* Talasi cunamija poplavili su plaže na Havajima, a sinoć oštetili luke u Kaliforniji i odneli prvu žrtvu.

* Evakuaciju stanovništva na obalama Pacifika.

* Radioaktivnost 1.000 puta veća od normalne otkrivena je kod jedne nuklearne elektrane u severoistočnom Japanu.

* Agencija JIji  javila je da je došlo do eksplozije na 40 godina starom reaktoru Daiči u regionu Fukušima koji se nalazi 240 km. severno od Tokija

* Novi zemljotres jačine 6,7 stepeni Rihterove skale, pogodio je sinoć obalu suprotnu onoj koju je opustošio jučerašnji zemljotres, izazvavši klizanje terena i lavine, javile su japanske televizije.

* Pored navedenih vidljivih posledica, zemljotres u Japanu pomerio je za skoro 10 centimetara osu rotacije I ubrzao okretanje planete Zemlje, što će za nekoliko milionitih delova sekunde uticati na trajanje dana, saopštio je italijanski Institut za geofiziku i vulkanologiju.

* Najnovije izjave stručnjaka najavljuju da život na planeti posle ove prirodne katastrofe- bukvalno neće biti isti.

Ovo je samo deo šokantnih vesti i stravičnih slika, koje iz časa u čas pristižu sa svih svetskih medija.


Vidi stranu KATAKLIZMA.