„ALAL VERA“ I SVAKA VAM ČAST…

tamoiovde-logo

„Alal vera“ stanovnicima Glavinaca za spomenik seljaku

Stanovnici Glavinaca, sela podno Juhora, oko sedam kilometara od Jagodine, kojih je 524 po poslednjem popisu, podiglo je u selu spomenik srpskom seljaku, jedinstven u Srbiji.

„Alal vera“ stanovnicima Glavinca za spomenik seljaku

Spomenik je rad akademskog vajara Ivana Marković, od betona u boji bronze. Prikazuje seljaka, u prirodnoj veličini, u narodnoj srpskoj nošnji sa motikom na desnom ramenu i testijom (zemljanom posudom za vodu) u levoj, iza koga, na oko metar, ide žena, zabrađena maramom, sa korpom hrane u desnoj i malim budakom u levoj ruci, kako idu na njivu.

Spomenik seljaku u jagodinskom selu Glavnica

Reč je o najverovatnije jedinom spomeniku seljaku u Srbiji, imamo spomenike naučnicima, pesnicima, junacima, spomenik pčeli, kravi, kukuruzu i ko zna kome i čemu još, ali nemamo spomenik seljaku, koji hrani sve“, rekli su danas meštani Glavinaca Tanjugu.

Predsednik Mesne zajednice Glavinci i odbornik u Skupštini grada Zoran Gligorijević, kaže da su ga podigli meštani u zahvalnost „selu i tradiciji“.

Spomenik je 3. avgusta otkrio najstariji stanovnik Glavinaca Živko Vasiljević koji ima 93 godine i celog života se bavio poljoprivredom.

Spomenik je podignut na regionalnom putu Jagodina-Rekovac, na raskrsnici puteva koji vode ka Jagodini, Kragujevcu, Rekovcu i planini Juhor.

Mnogi koji ovuda prolaze, kada vide spomenik, a nemoguće ga je ne videti, zastanu, neki naprave i fotografiju, pričitaju šta piše na ploči i nastave put. Ako nekoga od meštana sretnu, obično kažu: „Alal vam vera i svaka vam čast“, navode meštani.

Izvor: rts.rs 



 

BIOLOŠKI KOMPAS…

tamoiovde-logo

Srpski golub visokoletač, poznatiji pod stranim nazivima „tekir“, „arap“ ili „kaplan“, najprecizniji je radionavigator Evrope bez međunarodnog priznanja kao i Srpsko društvo visokoletača osnovano još daleke 1910. godine. Njegove osobine su jedinstvene, jer koristi vertikalne magnetne talase za razliku od pismonoše i ostalih golubova koji koriste horizontalne.

sdc10813-620x330Planeta zemlja plovi kroz kosmički okean u kome postoje kako mirno vreme, meteorologije, a jedan od najznačajnijih parametara je sunčev vetar čija snažna tako i bure. Bezbednost leta golubova zavisi od heliocentrične elektromagnetne geofrekventna pozicija nije povoljna za visokoletača.

Ona nosi elektro magnetne čestice (elektroni, joni, protoni) , čija je struja ponekad tako snažna da može da ošamuti goluba. To je nepoznati meteorološki faktor koji je do sada odnosio golube po meteorološki lepom vremenu. Izlaganje goluba jonizovanom zračenju menja njegov genotip, a može da dovede do steriliteta.

Dejstvo sunčevog vetra je nepovoljno i kod ljudi. Izaziva glavobolju ili naprimer pojavu katarakte, kako je objavila NASA u svojim istraživanjima.

Postoje tri nematerijalne energije u odbrani od sunčevog vetra: magnetno polje Sunca, magnetno polje zemlje ili svakog živog bića. Sva živa bića imaju svoje električno polje specifične frekvencije.

Srpski visokoletač je ptica sa najpreciznijom elektromagnetnom koordinacijom. Kružni let mu je definisan matematički sa polukrugom prečnika u čijem centru se nalazi linija vertikalnog magnetnog polja zemlje, koju koriste i grabljivice.

Jedna od sposobnosti srpskog visokoletača je upravo da pronađe uzlazno vertikalno strujanje. Jastreb mišar ne mora da vidi miša, ali ga „skenira“ pomoću njegovog elektro polja, kao što soko „vidi“ plen tako što detektuje promenu elektromagnetnog polja.

Pčela mahanjem krila stvara elektromagnetno polje modulisano određenim informacijama, o kodu pašnjaka, njegovom smeru, pravcu ili udaljenosti.

Čovek takođe, u telekokomunikaciji govor pretvara u elektromagnetno polje kao što to rade životinje.
Ovo prostiranje na daljinu, omogućava nematerijalni parametar celokupnog sunčevog sistema, a navedene numeričke vrednosti kod životinja su pogrešne u slučajevima pojačane geomagnetne aktivnosti.

Sve ptice imaju elektromagnetni kod od svog rođenja, a pomoću svojih elektromagnetnih sposobnosti osećaju telurske struje i zato se selice nepogrešivo okupljaju u tačno određen dan za seobu pred početak zime. One mogu da predvide i zemljotrese. Kao što pčele napuštaju košnicu, golubovi i ostale ptice, uzleću po Merkaliju na pet do trideset minuta pre zemljotresa.

U nematerijalnom svetu ne važe Ajnštajnovi zakoni brzine prostiranja, ali, zato heliocentrična metrologija omogućava dugoročnu prognozu vremenskih prilika, koje su posledica ponašanje magnetnog polja Sunca.

Priredio S. Filipović, iz knjige M. Stevančevića “Srpski visokoletač”
Izvor: vaseljenska.com

_______________________________________________________________________________________

SPEKTAKULARNO RAZMNOŽAVANJE…

TAMOiOVDE____________________________

Najveći seks šou na svetu: spektakularno pupljenje Velikog koralnog grebena

404907_veliki-koralni-greben02afpfoto-great-barrier-reef-marine-park_fTokom nekoliko dana svake godine, veliki deo australijske istočne obale postaje mesto pupljenja korala.

Tih dana se najveći živi organizam na svetu, Veliki koralni greben, razmnožava, priređujući jedinstveni spektakl koji privlači brojne turiste, ali i naučnike.

Kao i svako živo biće i koral se razmnožava posle spoja jajašca i spermatozoida

Ovaj „podvodni vatromet“, kako kako prenosi BBC, odvija se noću, u vreme punog meseca i kada je temperatura mora iznad 26 stepeni Celzijusa.

Grebenski korali se razmnožavaju samo jednom godišnje, kada ispuštaju ogromnu količinu jaja i sperme u more radi spoljne oplodnje.

– To je jedinstveni događaj. Najveći seks šou na svetu – rekao je podvodni kamerman Ričard Ficpatrik koji nije krio zadovoljstvo što je uspeo da snimi pupljenje korala.

 

TamoiOvde-404912_veliki-koralni-greben07afpfoto-ray-berkelmans_fTamoiOvde-404913_veliki-koralni-greben08afpfoto-ray-berkelmans_f – Ove godine su uslovi savršeni – objasnio je on, dodajući da je more mirno, toplo i bistro tako da ispuštena jaja plutaju lagano nagore.

Pupljenje Velikog koralnog grebena pratio je i tim naučnika sa Australijskog nacionalnog univerziteta koji je prikupljao uzorke u okviru studije mapiranja DNK deset vrsta korala. Dosad je mapiran DNK svega dve od oko 1.000 vrsta korala.


Eva Abal, glavni naučnik Fondacije za zaštitu Velikog koralnog grebena, rekla je za radio ABC da je veoma važno analizirati genetski sastav korala kako bi se saznalo da li oni mogu da se prilagode novim uslovima.


TamoiOvde-404906_veliki-koralni-greben01apfoto-uncredited_ffTamoiOvde-404908_veliki-koralni-greben03afpfoto-great-barriier-reef-marine-park_f Naime, ovom prirodnom svetskom čudu preti lagano izumiranje zbog klimatskih promena, ali i sve gušćeg brodskog prometa.


Veliki koralni greben pruža se na 544.000 kvadratnih kilometara.

 

 

Izvor:blic.rs Tanjug

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

VIDEO > Pupljenje Velikog koralnog grebena

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

//

KAMENA ŠUMA OD MILION GODINA…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________

 Neobičan fenomen kod Mataruške Banje u Srbiji

 Kamena šuma kod Mataruške Banje jedan je od malog broja takvih fenomena u čitavom svetu, ali je gotovo potpuno nepoznata stanovnicima Srbije.

387955_kraljevo-05--kamena-uma-5--foto-n.-boovi_f

Iz okamenjenog drveta izrasla su nova stabla

  Naslage i ostaci kalcifikovanog drveta su iz vremena paleolita, a ima naslaga starijih i od milion godina.

  U celom svetu postoji tek oko 30 ovakvih nalazišta, a u Evropi samo još pet, u Češkoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Ukrajini i Belgiji.

– Ovo je jedinstven prirodni fenomen. Nalazište kod Mataruške banje se prostire na površini od 15 hektara – kaže profesor Miroslav Pavlović, osnivač Ekološkog pokreta “Ibar” iz Kraljeva, koji se godinama bori da kamena šuma dobije mesto na ekološkoj, ali i turističkoj mapi Srbije.

Okamenjena šuma, jedinstven prirodni fenomen, nalazi se na lokaciji između manastira Žiče i Mataruške Banje na brdu koje se zove Lojanik. TamoiOvde-387960_kraljevo-10--kamena-uma-10--foto-n.-boovi_fStudija više stručnjaka koji se kamenom šumom bave još od ranih sedamdesetih kažu da je “kameno drvo” iznad Mataruške Banje nastalo prolaskom mineralnih voda kroz naslage vulkanskog pepela, što je tokom hiljada godina dovelo do toga da se nekada živi organizam doslovce pretvori u materiju tvrđu i od kamena.


Priču o posebnim svojstvima ovog kamenog drveta potvrđuju i lokalni meštani.

RamoiOvde-387950_kraljevo-01--kamena-uma-1--foto-n.-boovi_fKosa naoštrena brusom napravljenim od ovog kamena ne mora da se dooštrava i po pola dana. Zašto, ne znam da objasnim – priča starina Goran Baltić koji živi u podnožju vidikovca Lojanik.

Kamena šuma nad kojom je u međuvremenu narasla crnogorica i listopadna šuma zaštićena je odlukom Skupštine Kraljeva još sedamdesetih godina, ali je njeno stanje danas u najmanju ruku katastrofalno.
TamoiOvde.387954_kraljevo-04--kamena-uma-4--foto-n.-boovi_f
– Ni klupe, ni table na kojoj bi stajalo objašnjenje o kakvom se prirodnom dobru radi, ni upozorenja da taj predeo mora da se očuva, niti staze do kamene šume. Ničega nema, a to bi mogla da bude atrakcija, ne kao Đavolja varoš, ali bi sigurno trebalo da bude na turističkoj mapi Kraljeva – kaže Pavlović.

Kameno drvo samo po sebi deluje fascinantno. Teško je kao granit, a pritom ima sva svojstva najobičnijeg komada drveta.

Na njemu su vidljivi godovi, središte biljke, svi kanali koji su hranili stablo.

Sve doslovce okovano i sačuvano u vremenu.

 Nije zaštićeno

Ovo područje nije dovoljno istraženo, kao što nije dovoljno ni zaštićeno. Ovo okamenjeno drvo je zaustavljeno na pola puta da postane poludragi kamen, a ima indicija da su na ovom području i takva nalazišta. No, to je pitanje za neke druge organizacije. Naš interes je da uz ostala prirodna dobra i ovom posvetimo pažnju koja mu pripada.

Muka je, međutim, što na ovaj lokalitet gde se nalazi okamenjena šuma delom polaže pravo država, a delom privatni vlasnici, što dovodi do njegovog devastiranja – kaže Miroslav Pavlović iz Eko-pokreta „Ibar“.

Nenad Božović/Foto: N. B./blic.rs