PRVO MESTO U EVROPI KOJE JE SKINUTO SA UNESCO LISTE…

TAMOiOVDE_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Dok se mnoge zemlje sveta nadmeću sa lokalitetima za mesto na listi Svetske baštine UNESKO, Nemačka je prva zemlja u Evropi kojoj je pošlo za rukom da joj se uskrati mesto na listi.

108038_dresden--nomeescuches_af

Drezden l foto: NoMeEscuches/flickr.com

 Dolina reke Elbe kod Drezdena u Nemačkoj prvo je mesto u Evropi a drugo u svetu, koje je skinuto sa liste Svetske kulturne baštine UNESKO-a.


Drezden je jedan od retkih gradova u Nemačkoj koji je zadržao svoj izgled od pre 250 godina. Skinut je sa liste zato što su saksonske vlasti odlučile da se preko reke izgradi moderan most sa četiri trake. Prema mišljenju članova Komiteta svetske baštine izgradnjom mosta se ne može sačuvati izuzretna univerzalna vrednost doline reke Elbe.

108042_drezden--henry-mhlpfordt_af

Foto: Henry Mühlpfordt / flickr.com

UNESKO je 2004. godine uvrstio na listu svetske baštine istorijski centar Drezdena sa baroknim zamokm, crkvom, operom, muzejom i dolinom reke dugom 18 kilometara.

Kada su saksonske vlasti počele da razmatraju izgradnju mosta, UNESKO je 2006. godine Drezden svrstao na ugroženu listu svertske baštine.
Komitet je tražio od saksonskih vlasti da pronađu alternativu i ne izgrade most, ali su Nemci ostali pri izgradnji mosta preko Elbe.

108041_most--wikimedia.org_af

Most zbog koga je Drezden skinut
sa UNESCO liste: wikimedia.org

 Zbog toga je Komitet UNESKO-a u junu 2009. godine odlučio da opozove Dolinu reke Elba u Drezdenu sa liste Svetstke baštine.

 

  Pre toga UNESKO je 2007. godine prvi put skinuo sa liste svetske baštine “Utočište arapskog oriksa” u državi Oman. Komitet je to učinio, jer su vlasti Omana odlučile da smanje zaštićenu oblast za 90 procenta.

superodmor.rs/A.Vasic

VODI ME NA VODU…

TAMOiOVDE________________________________________________

MOST PREKO KOGA PLOVE BRODOVI 

Magdeburški-vodeni-most-plovni-akvadukt-u-Nemačkoj-1Ovaj fascinantni inženjerski poduhvat se zove Magdeburški vodeni most, i plovni je akvadukt u Nemačkoj koji povezuje kanal Elba-Havel sa Mitelandskim kanalom, i omogućava brodovima da pređu preko reke Elbe.

Magdeburški-vodeni-most-plovni-akvadukt-u-Nemačkoj-3

Veličanstveni inženjerski poduhvati verovatno su najsnažniji pečat epohe u kojoj živimo.

Ne prestajući da nas zadivljuju, oni su (ne)živo svedočanstvo inovativnosti i nepreglednog moći ljudskog uma, i našeg milenijumima taloženog znanja koje briljantni pojedinci među nama primenjuju na uvek različite načine.

Danas vam predstavljamo jedan takav poduhvat, jedan takav infrastrukturni projekat najmoćnije evropske ekonomije čija samo jedna pokrajina (Baden-Virtemberg) ima veći izvoz od čitavog Španskog kraljevstva.

Magdeburški-vodeni-most-plovni-akvadukt-u-Nemačkoj-4

Magdeburški vodeni most je plovni akvadukt u Nemačkoj koji povezuje kanal Elba-Havel sa Mitelandskim kanalom, i omogućava brodovima da pređu preko reke Elbe.

Visok 918 metara, ovo je najveći plovni akvadukt na svetu.

Kanali Elba-Havel i Miteland prethodno su se sastajali blizu Magdeburga, ali na suprotnim stranama reke Elbe. Brodovi koji su se kretali među njima morali da naprave 12-kilometarsko skretanje, spuštajući se iz Mitelandskog kanala kroz brodski lift u Rotenziju pa onda u Elbu, posle čega su plovili nizvodno pre ulaska u kanal Elba-Havel kroz Nigrip.

Magdeburški-vodeni-most-plovni-akvadukt-u-Nemačkoj-5Niski vodostaj Elbe često je sprečavao barže da naprave ovaj prelaz, što je zahtevalo istovar robe i prevoz kopnenim putem: drugim rečima, muke Tantalove!

Izgradnja ovog vodenog mosta je počela još početkom 1930-ih godina, ali je zbog Drugog svetskog rata morala biti stopirana. Nakon toga, došla je i podela Nemačke na istočnu i zapadnu, zbog čega je nastavak izgradnje postao nemoguć.

Ona je obnovljena tek 1997. godine, a most je pušten u saobraćaj 2003.

M. B. (Telegraf.rs)