KIŠA (NI)JE DIKTIRALA PRAZNIČNE AKTIVNOSTI…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________________________

DSC05604Tradicionalna jutarnja rudarska budilica je obilazeći gradska naselja, još jednom podsetila borane da je vreme da krenu u obeležavanje Međunarodnog praznika rada.

No, vremenska prognoza se ostvarila i pogled kroz prozor nije davao previše nade da se krene na neko od mnogobrojnih izletišta, pre svega na čuveni Prvomajski uranak na Borskom jezeru.

DSC05607Tmurno nebo, kiša i za ovo doba godine niska temperatura uzrokovali su da obale, šetališne staze i čitav predivni ambijentalni prostor Borskog jezera budu u jutarnjim i ranim prepodnevnim satima, bezmalo prazni.
Tek oko 10:30 sati, “nebo se smilovalo”, kiša je postepeno slabila, pa su izletnici počeli masovno da pristižu. Uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama pa samim tim i pod značajno otežanim uslovima, na centralnoj bini iznad Glavne plaže, kulturno umetnički program u organizaciji Centra za kulturu Bor, odvijao se po utvrđenom planu .
DSC05635Više od deset Udruženja u organizaciji Turističke organizacija “Bor”, pripremanjem, izlaganjem i degustacijom tradicionalnih jela istočne Srbije, kao i izložbom suvenira, predmeta iz domaće radinosti i turističkog promotivnog materijala oplemenio je ovogodišnji uranak.

No, već oko 15 sati, novi pljusak je ponovo ispraznio prostore jezera i skratio boravak u međuvremenu velikog broja pristiglih posetilaca.
DSC05683tioOpština Bor je pored organizacije kulturno-umetničkih i poslovno-turističkih promotivnih programa, u saradnji sa preduzećem “Bortravel”, omogućila za sve građane besplatan autobuski prevoz od Bora do Borskog jezera i obratno, što je doprinelo da zbog opisanih vremenskih prilika ovogodišnji uranak, makar i u skraćenom obimu uspe i održi višedecenijsku tradiciju.

Nepovoljni vremenski uslovi onemogućili su i rad žičare na Crnom Vrhu, pa tako doveli organizatora, Borski turistićki centar u neprijatnu poziciju, da otkaže planirane vožnje i panoramsko razledanje planine. No, za utehu, posetioci su imali mogućnost da makar popiju neko od pića u novootvorenom kafiću na ovoj planini.

DSC05794tioDrugog dana maja u neponovljivom ambijentu Lazarevog kanjona, nekoliko hiljada ljudi je iskoristilo daleko povoljnije, u odnosu na prethodni dan vremenske prilike i provelo jedan rekreativan, zabavan i svakako prijatan dan. Pešačke staze do Vidikovca i na ulazu u Lazarev kanjon, bašta i okolni prostor motela, atraktivan viseći most, a posebno plato, hodnici i dvorane Lazareve pećine bili su ispunjeni mnogobrojnim posetiocima.

DSC05717tioBorska turistička organizacija u čijoj je nadležnosti ovaj sjajni speleološki i areološki lokalitet, od pre nekoliko godina, kada je Lazareva pećina ponovo uređena za organizovane turističke posete, ustanovila je 2. maj kao dan za zvaničan početak svakodnevnog rada i početak turističke sezone.
Kao i prethodnih godina, u ovom danu pećinu obiđe rekordan broj posetilaca, pa se tako i ovog drugog dana maja, lepotama i carstvu “tame i tišine” Lazareve pećine, divilo više od 700 turista.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Foto: Arhiva TAMOiOVDE

Treći “Aero skup” na borskom aerodromu planiran za 3. maj, takođe je zbog nepovoljnih vremenskih uslova, iako programski “desetkovan”, formalno, ipak održan. Veliki se broj posetilaca okupio da uživa u letovima i akrobacijama najavljenih letelica iz Paraćina, Smedereva, Vršca i Beograda, no iz bezbednosnih razloga one nažalost nisu sletele na borski aerodrom. Od svega najavljenog publika se morala zadovoljiti nastupom jednog aviona (Cessna 150), motornog zmaja i programom članova KUD-a “Đido” iz Brestovca.

Tekst i foto: Bora Stanković

_____________________________________________________________________________________________________

DOM VISIBABE…

TAMOiOVDE_________________________________________________________________________________

Stara planina-jedna od poslednjih oaza pravog vesnika proleća

Tan2014-2-21_111055148_4_620x0STAROPLANINSKE vrtače i uvale oko Crnog vrha, obrasle grabom, mahovinom i sitnom bukovinom, na nekih 12 kilometara od Pirota prema Gornjem Visoku, stanište su retke vrste džinovskih visibaba, koje polako ali sigurno nestaju na Balkanu, ali i u ostatku Evrope.

Ova vrsta pravih vesnika proleća u Srbiji se može naći na svega još nekoliko lokacija, a ima retka staništa i u Turskoj, Bugarskoj i na nekim grčkim ostrvima. U zemljama zapadne Evrope ih više nema.

16 (2)Student završne godine postdiplomskih studija beogradskog Šumarskog fakulteta Filip Jovanović, ne propušta priliku da svakog proleća u rodnom kraju obiđe staništa ove retke biljke koja mu je na studijama praktično tema.

 – Zaljubljenici u prirodu iz zapadnoevropskih zemalja dali bi pravo bogatstvo da pronađu džinovske visibabe, koje su u njihovim krajevima poodavno iščezle, da se samo slikaju kraj njih, da uživaju u njihovoj lepoti i okruženju – kaže Jovanović. On dodaje da u Evropi ima svega dvadesetak vrsta ovih biljaka, ali da nisu sve vesnici proleća, kako se to obično u narodu veruje.

16 (3)_620x0– Prave visibabe, poput ove džinovske, uspevaju na nadmorskim visinama od 1.100 do 1.400 metara. Jedini pravi vesnik proleća je džinovska visibaba – objašnjava Jovanović.

– Ima onih koje cvetaju u jesen, a najviše vrsta precveta do prolećne ravnodnevice. Nažalost, ima i „zaljubljenika u prirodu“ koji nisu svesni vrednosti ove biljke, pa je beru ili jednostavno iščupaju sa sve korenom i stave u vazu dok ne uvene.

Prema njegovim rečima, osim što su pravi dragulj u prirodi, visibabe imaju veliku ulogu i u fitofarmaciji, odnosno medicini.

V. Ćirić/novosti.rs

_______________________________________________________________________________________________

STARA PLANINA- BABIN ZUB


Foto: Bora*S

PAKLENE VRUĆINE I CRNOVRŠKE MAGLE…

TAMOiOVDE____________________________________________

KAD SU ME DOTAKLE CRNOVRŠKE MAGLE…

Danima smo izloženi talasu paklenih vrućina, koje po rečima stručnjaka ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi, a u nekim slučajevima mogu da prouzrokuju i smrtne ishode.

Verujem da će pogled na Ov(d)e  fotografije, koje su načinjene pre nekoliko dana na planini Crni vrh ( 1o43 m. n/v ) nadomak Borskog jezera, „doneti“ i Tamo makar malo subjektivnog osveženja.


Autor: Bora*S


KAKO SAM USPEO…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________________

Očekivao sam ovu priču. 

 Zorana sam upoznao na Crnovrškom maratonu, septembra 2012.godine. Rekao mi je da ima zanimljivu priču , no zbog nedostatka vremena, ona je za mene ostala tajna. Ostalo je i obećanje Zoranovo, da će je sam ispisati i dostaviti mi.

Prošlo je nekoliko meseci od tog susreta i evo, pre nekoliko dana Zoran je  ispunio obećanje. Uz njegovu saglasnost, prenosim OVDE orginalan sadržaj (osim naslova i sitnijih tehničkih intervencija) iz mejla koji sam dobio.

Zahvaljujem Zoranu na ispunjenom obećanju i zanimljivoj priči, koja je lična, iskustvena, iskrena i poučna.

Njena objava, nema za cilj da reklamira ili preporučuje bilo koji proizvod, način ishrane, postupanja ili određenu životnu filozofiju.

Bora*S_____________________________________________________________________TAMOiOVDE

Boro,

upoznali smo se  na crnovrskom polumaratonu i obecao sam da cu vam poslati tekst o sebi. Kao sto vidite iz prilozenog od moje velike debljine, preobratio sam sebe u atleticara.

Voleo bih ukoliko zelite da publikujete moj clanak u vasem listu. Unapred hvala, drugarski pozdrav!

 Zoran Pantic iz Vitkovca (Minicevo)

 OD TELESNE TEŽINE OD 125 kg, DO ATLETIČARA

3

Zoran Pantić

   Pošto sam na svom primeru uspeo da napravim burne psiho-fizičke promene, samim tim sam skrenuo pažnju mnogim poznanicima. Često me pitaju, sa čudjenjem ,,kako je to moguće, kako sam uspeo da od ogromne gojaznosti pretvotim sebe, bukvalno u atletičara?’’

   Želim i osećam potrebu da se obratim javnosti i da ovim putem ohrabrim gojaznu populaciju i da poručim da je put do vitke linije i te kako moguć.

Samo treba iskreno hteti i biti istrajan u borbi protiv loših životnih navika.

Kako sam počeo

clip_image002

Ovakav sam bio…

Bio sam uživalac mnogih poroka koje nam na žalost nameće i servira tzv. savremeni život. Konzumirao sam 50 cigareta dnevno, često i više, uživao sam u raznim alkoholnim pićima često u obilnijim količinama, konzumirao sam svu hranu, naročito masnu, jaku, začinjenu…

Bio sam pravi gurman.

Sa 20 godina već  sam imao povišen krvni pritisak. Najpre sam na svu sreću uvideo loše posledice obilnog konzumiranja alkohola, pa sam u decembru ’94. totalno prestao da konzumiram sva alkoholna pića. Poroci u smuslu nezdrave hrane i cigareta ostaju i dalje u ogromnim količinama. Avgusta 2002. dostižem telesnu težinu od 125 kg, (što se može videti iz priložene fotografije). 

Jak apetit ka nezdravoj hrani, koji vodi u sunovrat.

 U jesen 2002. na sreću postajem samokritičan, razmisljajući o svom zdravlju i svojoj porodici. Čvrsto i na ličnu inicijativu rešavam da promenim svoje loše životne navike i iskreno poželim da smršam. Bez ikakvih preparata, bez bilo kakve hemije, bez ničijih saveta i ničije pomoći, totalno samoinicijativno, totalno zdravim, prirodnim putem. Pristupio sam  borbi protiv samog sebe i protiv viška kilograma. Kao i svaki početak i ovaj je bio ne baš lak.

Najpre sam smanjio hranu. Sve je išlo naporno, teško, bile su promene ali ne tako značajne sve dok nisam stvorio svoj prirodni čaj koji sam nazvao ,,Pantićev čaj’’.  Ovaj  čaj  mi je sigurno mnogo pomogao u istrajnoj borbi protiv viška kilograma. Kao da sam otkrio čarobnu formula u borbi protiv gojaznosti. Kilogrami su počeli da se tope i nestaju. To mi je dalo jos veći podstrek u daljoj borbi.

Ubrzo rešavam da ostavim cigarete. Pušenje sam ostavio odjednom, čvrstom, čeličnom odlukom. Pošto sam bio veliki nikotinski zavisnik (50-ak cigareta dnevno) totalno sam šokirao svoj organizam prestankom pušenja. Bila je to surova borba sa samim sobom . Imao sam ogromne krize ali moja volja za zdravijim životom bila je od svega jača. Dobro razumem pušače, poručujem im da čvrstom i istrajnom odlukom i uz pomoć mog čaja cigarete mogu ostati u zaborav. Tako sam te godine uspeo da ostavim cigarete i da smršam 40 kg za relativno kratko vreme.

Zoran Pantic na Podgorickom maratonu sa atleticarima iz Kanade i sa Kube

Zoran Pantić na Podgorickom maratonu
sa atleticarima iz Kanade i sa Kube

Promene mog fizičkog izgleda postaju čudne svima pa i meni samom. Neki čak i prestaju da me prepoznaju na ulici. Osetio sam ogromno olakšanje na sopstvenim nogama, a moje opšte zdravstvene kontrole su savršene.  I dalje sam uzimao svu  hranu u umerenim količinama i redovno pijem svoj ,,Pantićev čaj”. Težinu od 85 kg odrzavam od 2010-te.

  U leto 2010-te rešim da se okrenem totalno zdravoj ishrani.  Načisto prestajem da jedem hleb, sve testenine, meso, jaja… Prestajem da uzimam proste sećere, završio sam sa kolačima, sokovima, i jos mnogo toga. Konzumiram totalno zdravu hranu: voće, povrće, žitarice, uljarice, koštunjavo voće, mlečne proizvode, maslinovo ulje, čaj… Težinu sam smanjio na željenih 75 kg, što znači da sam smršao 50 kg. I dalje su mi opšte zdravstvene kontrole savršene a nova vegetarijanska kuhinja mi izuzetno prija i osećam porast fizičke energije u svom telu.

Februara 2011-te godine osetio sam potrebu da ubacim pojačanu fizičku aktivnost u svom životu, jednostavno sam osetio da imam viška fizičke energije. Uprkos brojnim obavezama i poslu, počinjem rekreativno da se bavim sportom, trčanjem, popularnim džogiranjem i to redovno i vrlo disciplinovano. Već posle 8 meseci treninga uspevam da istrčim veće kilometraže.  Na nagovor mojih prijatelja i porodice odlazim na “Beogradski maraton” u aprilu 2012-te godine. Rekreativno i totalno amaterski istčcao sam polumaraton sa totalnom lakoćom i zadovoljstvom. Osećam da to mogu mnogo bolje i česće.

Zoran Pantic( desno) sa Niskog polumaratona

Zoran Pantić sa Niskog polumaratona

    Već maja iste godine istrčao sam “Niški polumaraton” za 1:35 h i tom prilikom zauzeo 6-to mesto u kategoriji kao totalni amater među profesionalnim trkačima. Zatim mi se dežavaju i  neke fizičke povrede u poslu, ali uprkos svemu tome i dalje nastavljam sa trčanjem. Septembra 2012-te  istrčavam “Crnovrski polumaraton” u Boru. Nailazi i sportska povreda tetive. Ni to me nije zaustavilo, istrčao sam polumaraton u Podgorici. Tako sam prošle godine istrčao 4 polumaratona.

I dalje, redovno treniram trčanje. Bez obzira što sam veteran moje ambicije su ultramaratoni.

 U zdravom telu, zdrav duh

Samim tim kada čovek sredi i dovede u neku  normalu svoje psiho-fizičko stanje i sam duh se sređuje, pa je valjda i otuda izreka “u zdravom telu zdrav duh”.

Živimo u vremenu savremenih komunikacija i modernog života, uz sve to nam se nameću bezbroj drugih životnih navika koje nas odvode daleko od osnovnih, prirodnih obrazaca življenja.

Ne smemo u tom moru obaveza ni slučajno zapostaviti sebe i svoje bližnje, kao ni svoju okolinu i prirodu. Uprkos brojnim obavezama, poslovima, uprkos burnom tempu koji prati savremeno žovečanstvo moramo što česće i redovnije najpre zarad samih sebe da treniramo toleranciju prema okruženju, samokritiku, da gajimo i negujemo ljubav prema bližnjima kao i prema čitavom čovečanstvu. Da poštujemo svoje nasleđe, religiju i identitet.

S obzirom da je čovek deo prirode samim tim njoj pripada, pa s toga, kada je god to moguće provedimo vreme družeći se sa prirodom, kao sa najboljim drugom. Budimo odgovorni i čuvajmo prirodu kao i čitavu planetu. Na taj način poštovaćemo čitavo čovečanstvo.

Sa Oliverom Jeftic po zavrsetku Podgorickog maratona

Sa Oliverom Jeftic
po zavrsetku Podgorickog maratona

 Naučimo da prepoznamo sreću, kako u velikim tako i u malim stvarima.

Isto kao i neophodnu hranu uvedimo i fizičku aktivnost u svojim životima. To su po meni neka načela osnove za razvijanje zdrave svesti i zdravog duha, a zdrava svest i zdrav duh su osnove za kvalitetniji i srećniji život.

Eto, to je jedna moja životna etapa i neko moje nesvakidašnje životno iskustvo. Od ogromne gojaznosti i mnogih poroka preobrazio sam sebe u atletičara i doveo sebe na atletsku stazu.

Izuzetno bi me usrećilo to, ako svojim primerom pokrenem ljude ka zdravijoj strani zivota!

Poručujem da ne postoje ciljevi koji nisu ostvarivi, samo treba ovladati pozitivnom energijom, čvrsto verovati u sebe i  biti istrajan. To je po meni pravi put do svakog cilja.

 Zoran Pantić

_______________________________________________________________________________________

MOJE VREME IZ SATA U „SAT“…

TAMOiOVDE______________________________________________________________________________________________________

sat2FOTOPIS: Sa  snimanja materijala za emisiju “SAT” i reviju  “SAT PLUS“, 18. i 19. januara 2013. godine.

FotoMotivi:  Površinski kop Bor, “Jama Caffe”, ZOO Bor, Borsko jezero, Skijalište Crni vrh, Brestovačka banja, Dubašnica, Malinik, Lazarev kanjon…   

DANAS na RTS1 u 15.20-  http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/RTS+1/1254018/SAT.html    

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   Foto: Bora*S

Ovaj prikaz slajdova zahteva javaskript.

VIDEO:

NA STAROJ PLANINI POČELA SKIJAŠKA SEZONA…

TAMOiOVDE________________________________________________________________________

U ski centru Stara planina juče je zvanično počela  skijaška sezona

00_10344_257281191067050_1261329046_nPokrenuta je gondola, kao i pripadajuće tri staze, a sistemi za veštačko osnežavanje  pušteni u rad.

Kako su najavila Skijališta Srbije, za najmladje i skijaše početnike pripremljen je dečiji park sa pokretnom trakom.

Za vreme „Ski Opening“-a, koji traje od 13. do 16. decembra, Skijališta Srbije odobravaju popust od 50 odsto na cenu ski karte.

Poludnevna ski karta sa popustom od 50 odsto košta 410 dinara, jednodnevni ski pas je 625 dinara, dok dvodnevni, sa popustom iznosi 860 dinara.
Trodnevna ski karta tokom openinga košta 1.285 dinara, a četvorodnevna 1.630 dinara.

4Visina snežnog pokrivača na Staroj planini je oko 50 centimetara, dok je visina utabanog snega na stazama do 30.

Sa povoljnim vremenskim prilikama i niskim temperaturama, sistem za veštačko osnežavanje će raditi i na ostalim stazama koje će biti puštane u rad kako budu stvarani uslovi za bezbedno skijanje.

Kako redakcija Knjaževačkih vesti saznaje danas je prodato 150 karata, dok je još 100 ljudi pratilo nastupe DJ-a i program otvaranja.

Na otvaranju je deljeno besplatno kuvano vino i rakija.
412805_2381026219774_1085753501_o_2_640x480_0Male probleme je u startu pravilo parkiranje automobila  koje je bilo dozvolejno samo gostima obližnjeg Hotela čiji je ujedno i dotični parking.

Prema našim informacijama  pokrenut je  postupak eksproprijacije zemljišta za novi parking na Jabučkom ravništu, koji bi rešio ove probleme.

Još uvek je neizvesno puštanje staze Konjarnik u subotu, ali prema zadnjim informacijama vremenske prilike ne idu na ruku organizatorima. 

Ne treba očajavati žimska sezona je tek počela, a prema vremenskim prognozama ova zima će biti duga i obilata snegom.

Tanjug /knjaževacke vesti /foto Ivica A.

PLP- Zahvaljujem Dragici za putokaze.

Bora*S


Skijališne staze na Crnom vrhu kod Bora

Još jedno odlično skijalište u ovom delu Srbije uskoro će biti dostupno ljubiteljima skijanja. Crni vrh-Bor-TamoiOvdePrema nezvaničnim informacijama, na Crnom vhu kod Bora u toku su završne pripreme skijališta, pa se zvanično otvaranje sezone skijanja ovde očekuje posle 20. decembra.

Ono sasvim izvesno je, da će cena jednodnevne ski karte iznositi 300,oo dinara.

No, najpouzdanije i detaljne informacije zainteresovani mogu  dobiti pozivom na broj telefona 030 426 660 ( JP Borski turistički centar).

Bora*S


 

USPEŠNO ISTRČAN 16. CRNOVRŠKI MARATON…

TAMOiOVDE________________________________________________________

Povodom Dana oslobođenja Bora i 67 godina od završetka prve radne akcije na Crnom Vrhu, u nedelju, 30. septembra, održan je 16. po redu Crnovrški maraton.

Start trke, sa početkom u 10 časova, bio je na Crnom Vrhu kod spomenika radnim akcijama, odakle je  staza, duga 21 kilometar, vodila trasom nekadašnje Crnovrške pruge, do cilja koji se nalazio kod Sportskog centra Bor.

U osam kategorija, trčalo je 38 takmičara iz Srbije i Makedonije i BiH .

Pravo učešća imali su svi zainteresovani bez obzira na klupsku pripadnost, godine i pol.

Sveukupni pobednik maratona je dvadesetogodišnji Bojan Stolić iz Lazarevca, koji je u kategoriji do 40 godina, stazu pretrčao za jedan sat, 14 minuta i 48 sekundi.

Branko Stević iz Leposavića, pobednik Crnovrškog maratona 2010.godine, kroz cilj je protrčao četrdeset sekundi posle Stolića i tako pobedio  u kategoriji od 40 do 44 godina. Mirko Anđelković iz Paraćina bio je najbolji u kategorij od 45 do 49 godina, Zoran Suzanović iz Paraćina ( od 50 do 54) i Staniša Milosavljević iz Bora od 55 do 59 godina.

Najbolja u kategoriji žena je kruševljanka, Nevena Rajković, osvojivši sedmo mesto u generalnom plasmanu.

Najuspešnijim takmičarima podeljene su nagrade po kategorijama. Po tri prvoplasirana takmičara dobila su diplomu, medalju i poklon majicu organizatora, a tri prvoplasirana u apsolutnoj kategoriji i novčane nagrade.

Najmlađi i najstariji domaći takmičari posebno su nagrađeni.

Ova manifestacija je održana u organizaciji Atletskog kluba Bor, a pod pokroviteljstvom opštine Bor.

 Bora*S


TURIZAM OSVAJA…

TAMOiOVDE___________________________________________________________________________________________________

Turistička kretanja su osvojila svet.

Turizam je jedan od najvećih svetskih ekonomskih sektora.

Da bi podsetili na važnost turizma u socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj sferi, na trećoj sednici Svetske turističke organizacije (UNWTO) u Toremolinosu (Španija ) 1979. godine, doneta je odluka da se svake godine, 27. septembra, proslavlja kao Svetski dan turizma (datum kada je 1970. godine usvojen Statut ove organizacije).

Centralna svečanost ovogodišnjeg obeležavanja Svetskog dana turizma, održana  je u Maspalomasu u Španiji.

Turistička organizacija Srbije je ovim povodom na Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu dodelila najboljima tradicionalnu nagradu “Turistički cvet” za značajna ostvarenja u podizanju kvaliteta turističkih usluga, doprinos razvoju, unapređenju i promociji srpskog turizma  za period jul 2011.- jul 2012. godine.

 Obeležavanju ovog dana pod sloganom „Turizam-lepša strana budućnosti“, pridružila se i borska Turistička organizacija, organizujući na platou ispred Doma kulture celodnevnu promotivnu izložbu svih zainteresovani turističkih subjekatia  sa teritorije borske opštine, na kojoj su predstavili delatnost kojom se bave i svoju aktuelnu ponudu turističkih proizvoda. Istovremeno, u Amfiteatru su mališani iz borskih osnovnih škola oslikavali svoje „turističke impresije“. Nema zbora, rezultat njihovog risanja je- impresivan! U drugom segmentu obeležavanja ovog dana, zainteresovani su imali priliku da u Narodnoj biblioteci prate predavanja na temu „Turizam,ekologija i održiva energija“.

Ovogodišnja proslava Svetskog dana turizma odvijala  se pod parolom „Turizam i održiva energija: Podsticanje održivog razvoja“. Tim povodom Svetska turistička organizacija objavila je poruku dr Taliba Rifaia, generalnog sekretara ove organizacije, u kojoj se poručuje: “Turizam predvodi neke od najinovativnijih inicijativa u oblasti održive energije, da prelazak na obnovljive izvore goriva za avione i brodove koji krstare, tehnološka energetska rešenja u hotelima, kao i bezbroj drugih inicijativa, stavljaju turizam na čelo transformacije u čistu energiju, što je i cilj koji treba dosegnuti do 2030. godine”.

Autor: Bora*S

CRNOVRŠKOM PRUGOM-BICIKLOM, PEŠICE ILI MOŽDA-TURISTIČKIM VOZOM…

TAMOiOVDE_____________________________________________

Krenuvši sa grupom ljubitelja vožnje bicikla i pešačenja, iz  gradskog obodnog naselja „Bor 2″ promotivno smo „testirali“ i simbolično označili početak korišćenja uređene staze, u dužini od 7,4 kilometara,  trasom negdašnje „Crnovrške pruge“.

Najveća zasluga što su borani dobili izvanrednu pešačku, rekreativnu, mini maraton, biciklističku, turističku i stazu zdravlja, pripada UG „Crni vrh 45“, koje je uspešno realizovalo  projekat “Uređenje staze stare Crnovrške pruge “, odobrenog kao  javni rad od strane Nacionalane službe zapošljavanja.

Projekat  su podržali i njegovu realizaciju pomogli i Rudarsko topioničarski basen Bor, Opština Bor i Javno komunalno preduzeće „3. oktobar“.

U nostalgičnom sećanju starijih borana ostala je “Crnovrška pruga”, kojom je sa planine Crni vrh, dok su vođene odlučujuće ratne operacije na Sremskom frontu, prevezeno više od  20.000 kubnih metara ogrevnog drveta, u tek oslobođen i ratom razoren  Beograd. I ranjenicima u bolnicama koji su svakodnevno pristizali sa Sremskog fronta  i stanovništvu Beograda bilo je neophodno obezbediti ogrev…

Od tada su prošle decenije, pruge odavno nema, ali ostala su sećanja. I trasa.

Trasa, koja vijuga kroz prelepe šumske krajolike od Bora do Crnog vrha, ukupne dužine od 18,5 kilometara.

Nema nikakve sumnje da je nakon ove deonice, neophodno urediti i preostalih 11 kilometara staze do Crnig vrha. I ne bi ona imala samo napred opisane funcije. Bio bi to značajan i važan protivpožarni put.

Ali, zamislite ovo.

Ukrcate se u samom centru Bora u vagon turističkog voza, udobno se smestite i do Crnog vrha uživate u prelepom ambijentu usputnih predela, sa panoramskim pogledom na Rtanj, Malinik, Dubašnicu, Crni vrh, Banjsko polje, Borsko jezero i Veliki krš.

Pa kod spomenika „Ljubavi smo učili vatru, da nam zemlja više ne gori“ iz vagona na osveženje u etno restoran, a potom na gondolu – pa pravo na vrh Crnog vrha…

Kako vam se čini?

Autor: Bora*S


ŽIČAROM „SEDLAJU“ PLANINU…

TAMOiOVDE_____________________________________________________________________________________________________________________

USRED LETA  CRNI VRH SE SPREMA ZA SKIJAŠE
Ova donacija Skijališta Srbije, RTB-a Bor, Enrgoprojekta i ATB Foda Opštini doneće ljubiteljima skijanja stazu dugu oko 1.500 metara i mogućnost da za jedan čas njih 1.200 stigne na vrh planine. – Žičara će biti odlična dopuna novootvorenom hotelu „Jezero“ omogućavajući njegovim gostima da i leti i zimi uživaju u crnovrškim lepotama, pošto hotelski kompleks „Jelen-Hajat“ i dalje propada i zarasta u korov.

CRNI VRH. – Ako ima takvih koji posle ovog paklenog leta ne žele kišu, onda su to graditelji  žičare na Crnom vrhu. S obzirom na to po kakvim vrletima rade, našli bi se na velikim mukama, a gotovo su pred ciljem. Mada je deo poslova na krčenju prilaznih puteva, trase za žičaru i nove skijaške staze obavljen prošle godine mehanizacijom RTB-a (donacija), a radnici JP “Turistički centar” sada ponovo uklanjaju posledice erozije, žbunje i mlado rastinje, ono što je urađeno od prvog avgusta ove godine vredno je pohvale i upornosti da se završi do početka skijaške sezone. Zbog toga uporedo sa građevinskim (Energoprojekt), reparaturnim i monterskim radovima (ATB FOD), Opština uveliko razrešava imovinsko-pravne odnose sa „Srbijašumama“.

Tako će nekada omiljeno skijalište Borana ovu zimu dočekati sa (postojećim) ski-liftom (od hotela „Jelen-Hajat“ do meteorološke stanice) i novom žičarom od spomenika pored puta Bor-Žagubica, takođe, do meteorološke stanice. Pošto su okretne stanice na samom vrhu planine, na platou pored Meteorološke stanice – sa koje puca vidik na sve četiri strane sveta – skijaši će imati na raspolaganju dve staze. Novu, pored žičare, dugu oko 1.500 m, koja se gradi za one smelije, jer ima zaista strme deonice, i drugu „pitomiju“ duž ski-lifta prema nedovršenom hotelskom kompeksu „Jelen-hajat“, dužine oko 800 m. Ona je pogodnija za početnike i decu. Nova žičara biće odlična zimska, a i letnja dopuna upravo obnovljenom hotelu „Jezero“ na Borskom jezeru.

Sa Jovicom Anđelovićem iz RTB-a Bor, koji koordinira ove radove, prošli smo (11. avgusta) celom trasom nove žičare od pogonske stanice kod spomenika (na 737 m n.v.) do okretne stanice na vrhu planine (1.040 m) i usput saznali:

-Žičara je duga 1.330 m i njome se savladava visinska razlika od oko 320 m – objasnio je Anđelović. – Biće postavljena na 14 stubova (plus pogonska i okretna stanica) od kojih je polovina već montirana, a za sve ostale građevinske aramature su već na mestima, kopaju se i betonirani temelji u koje ide od 10 do 17 „kubika“ betona. Žičara će imati 169 sedišta (na rastojanju od oko 15 m), radnu-skijašku brzinu od 2,5 metara u sekundi i tzv. letnju –turističku brzinu od od 1,67 m/s. Sa prvom brzinom žičara može da preveze 1.200 skijaša na sat, a sa drugom oko 800 izletnika – ljubitelja planina, divnih bukovih šuma, lekovitog bilja, divljih jagoda…

Podsetimo da su ovaj objekat donirala Skijališta Srbije sa Kopaonika. Demontažu i transport opreme (opet kao donaciju) obavio je ATB FOD, a montažne i elektroradove, koje takođe izvodi FOD, finansira RTB Bor sa 250.000 evra, što je najveća donacija Opštini. I građevinski radovi (vredni 125.000 evra) donacija su Energoprojekta. Plan je da svi temelji i montaža stubova sa pogonskom i okretnom stanicom budu gotovi do prvog septembra, da bi do njegove polovine usledila montaža čeličnog užeta i sedišta, a potom tehnički prijem, probni rad i poslednje pripreme za zimsku sezonu.

Podsetimo da su skijaši prošle zime mogli da se okrepe u Planinarskom domu podno ski-lifta, ali da će i pored pogonske stanice nove žičare Opština urediti kafić slične namene.

Ljubiša Aleksić/rtb.rs

KAMENA GORA I SOPOTNICA…

TAMOiOVDE________________________________________________

KAMENA  GORA

Kamena Gora je selo u jugozapadnoj Srbiji, na samoj granici sa Crnom Gorom.

  Nalazi se na nadmorskoj visini između 800 i 1496 metara (najviša tačka je Crni vrh), i kako mnogi kažu, to je najlepše selo u Prijepoljskoj opštini. 

Za vazdušnu banju Kamena Gora je proglašena između dva svetska rata. Od grada je udaljena oko 20 kilometara, asfaltnim putem, koji je uglavnom u dobrom ili solidnom stanju.

 Pored prelepih zelenih livada, nepreglednih četinarskih šuma koje na pojedinim mestima kao da dodiruju nebo, čistog vazduha i predivnih, bistrom, pitkom i hladnom vodom bogatih izvora  koji ovaj predeo čine još bajkovitijim, Kamena Gora ima i svoj poznati više vekova star bor, koji odoleva vremenu, i koji predstavlja pravi simbol ovog lepog sela i njegovih meštana, dobroćudnih gorštaka čija gostoljubivost ali i veoma ukusna i zdrava domaća kuhinja nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, čineći da vam poseta ovom divnom mestu i dobrim ljudima ostane zauvek u sećanju.

Zbog svega toga, Kamena Gora definitivno zaslužuje da bude svrstana među najlepše kutke naše države.

 Kako doći: Ako nemate sopstveni prevoz, najlakše je iz Beograda vozom doći do Prijepolja, a odatle, preostalih 20ak kilometara preći taksi prevozom, koji u tom gradu nije skup. Pored voza, do Prijepolja možete doći i autobusom, takođe iz Beograda.

 Gde odsesti: Moja preporuka je šator, naravno.  Pored toga, postoji nekoliko brvnara namenjenih gostima, kao i etno kuća, na čijem se spratu izdaju sobe. Sve se to nalazi u zaseoku Guvništa.

 SOPOTNICA

Sopotnica je planinsko selo u jugozapadnom delu Srbije, na obroncima planine Jadovnik.

Nalazi se na nadmorskoj visini između 800 i 1200 metara, i od najbližeg grada, Prijepolja, Sopotnica je udaljena oko 20 kilometara, i do nje se može doći na dva načina – preko naselja Ivanje, ili preko sela Lučice, a oba se nalaze na magistrali koja povezuje Srbiju i Crnu Goru.

 Selo je poznato po reci Sopotnici, od koje nastaju velelepni Sopotnički vodopadi, prebogati bistrom i hladnom planinskom vodom. Ovi vodopadi su poznati po tome što se nalaze na prvom mestu u Srbiji po visini pada vode, kao i po količini protoka. Sopotnički vodopadi su jedan od najlepših bisera srpske prirode, i njihova lepota svake godine privlači sve veći broj planinara, turista i meštana okolnih naselja. U blizini vodopada se nalazi i nekoliko starih vodenica, koje predstavljaju jedinstven spomenik arhitekture ovog dela Srbije. Pored toga, u blizini vodopada nalazi se i planinarski dom, kojim upravlja PD Kamena Gora iz Prijepolja, a pored njega, osnovna škola (za prva četiri razreda), mala crkvica izgrađena pre desetak godina., kao i nekoliko domaćinstava.

 Svakako, nezaobilazan deo ovog kraja čine i njegovi meštani, koji su spremni da pomognu i ugoste svakog putnika koga put nanese u njihov prelepi kraj. Njihova ljubaznost, običaji i hrana retko koga mogu ostaviti ravnodušnim.

 Ako vam se sviđa ideja da vas huk moćnog vodopada i rečice koja protiče pored vašeg šatora noću uspavljuje a jutrom budi iz sna, i ako želite da sa svega par metara, ili manje, posmatrate kako se velika vodena masa obrušava niz stene, Sopotnica je mesto koje definitivno treba posetiti.

               Adventurer


LJUBAVI SU UČILI VATRU…

TAMOiOVDE_______________________________________________________

Sa niških, prolećnim suncem okupanih ulica, idući 200 kilometara severo-istočno, “uleteh” u zimsku studen i vejavicu na planini Crni vrh. Poput sečiva brijača, hladan, oštar i jak vetar, prosto nije dozvolio boravak OVDE, duži od jednog sata.

TAMOiOVDE-Crni vrh-010420121037

A boravak na Crnom vrhu imao je i valjan razlog.

DA SE NE ZABORAVI CRNOVRŠKA EPOPEJA NAŠIH PREDAKA

Povodom 1. aprila, Dana omaldinskih radnih akcija, bivši akcijaši okupili su se kraj akcijaškog spomenika na Crnom vrhu(ovde).

Na ovoj planini je u zimu 1945. godine, dok su trajale ratne operacije za oslobođenje okupirane zemlje, organizovana prva naša savezna omladinska radna  akcija.

DIGITAL CAMERA“ LJUBAVI SMO UČILI VATRU, DA NAM ZEMLJA VIŠE NE GORI“-zapisano je na ovom spomeniku. Šta reći!

Nakon što su delegacije akcijaša, boračkih organizacija, Opštine Bor, policije i Vojske Srbije položile vence od cveća, više desetina akcijaša i gostiju svečanosti uputilo se u Dolinu mira na Borskom jezeru.

U prijatnom krajoliku Doline mira, borski umetnik Milorad Antić Pirke, upriličio je otvaranje izložbe svojih skulptura u drvetu i okrepio prisutne, prilično promrzle goste- čašicom dobre domaće rakije.

Dolina mira” i njen vlasnik Pirke (ovdezaslužuju posebnu priču.

Autor: Bora* S



DOK NAPOLJU VEJE SNEG…

TAMOiOVDE__________________________________________________________________________

Nakon par dana „predaha“, noćas je u ove krajeve pristigao novi snažni, snežni talas. Na postojećih 40-tak, palo je novih 20 santimetara snega.

Prema podacima RHMZ, trenutna visina snežnog pokrivača na Crnom vrhu kod Bora  iznosi oko 100 santimetara, temperaturni minus stigao je do 19 podeoka na Celzujusovoj skali a vetar duva brzinom od 13 m/s.         

Sneg i dalje pada a nakon pola sata boravka u gradu, moj subjektivni osećaj-hladnije je nego nam kažu.

Zbog otežanog pristupa, tokom minule sedmice skijanja na već pominjanom Crnom vrhu nije bilo, a zasigurno ga neće biti ni tokom vikenda.

Dakle, nemamo puno izbora za boravak izvan kuća.

No, svakako ima onih koji bi negde da ipak otputuju na zimski odmor a mogu to sebi da priušte.

Evo jednog interesantnog predloga.

Bora*S


Putovanja i hoteli su u neraskidivoj vezi. Ukoliko planirate zimski odmor, a želite da glavu položite na neko neobičnije mesto evo  zanimljivog hotela koji će vam to  omogućiti.

Kakslautanen, Finska

90156_kakslautanen-2_af

Naučnici kažu da će 2012. godina biti najbolja za posmatranje polarne svetlosti.

A hotel Kakslautanen u Finskoj je svakako najbolje mesto za posmatranje ove pojave.

Futuruistički igloi ovog hotela opremljeni su staklom koje je otporno na hladnoću kako bi posetiocima bilo prijatno i toplo unutra, dok napolju veje sneg i tepmetratura svakim minutom pada niže i niže na Celzijusovoj skali.  

Savršeno mesto za posmatranje zvezda.


 

 

(superodmor.rs)


 

NA CRNOM VRHU KONAČNO – SKIJANJE…

TAMOiOVDE_______________________________________________________________________________________
Hoće li ovog vikenda skijaši i ostali ljubitelji zimskih sportova (a zašto ne i svi oni koji koji vole planine i sneg), moći da uživaju u čarima zime i lepoti planine Crni vrh kod Bora.

Sva je prilika da hoće.

Tako su najavili nadležni iz Borskog turističkog centra, koji su uložili sve napore da skijalište potpuno spremno dočeka zimsku sezonu.

Ali, eto nije sve u ljudskoj moći. Neuobičajeno za ovo doba godine,  u ovim krajevima do pre nekoliko dana snega nije bilo. Doduše u nižim predelima nema ga ni sada.

Na Crnom vrhu, debljina snežnog pokrivača iznosi oko 35 santimetara, što nije idealno, ali je dovoljno da ipak ovog vikenda otpočne skijališna sezona.

Skijalište je potpuno tehnički spremno. Staza dužine 920 metara je uređena, obezbeđen je tabač snega, ski lift, jedan od najbržih u Srbiji, blagovremeno je servisiran i može da „preveze“ do 1200 osoba na sat, uređena je restoranska sala u Planinarskom domu.

Za sve one koji bi da naredni vikend provedu na Crnom vrhu, RTB Bor je obezbedio besplatan autobuski prevoz od Bora do Crnog Vrha.

U subotu (21.januara), polazak autobusa iz Bora je u 09,00 sati, ispred Doma kulture, a povratak sa Crnog vrha je u 16.00 sati.

Novčani iznos koji treba izdvojiti za  dnevni ski pas je zaista simboličan i iznosi svega 100,00 (sto) dinara.

Gde to još možete otputovati, provesti dan vikenda, pritom se skijati- za stotinu dinara?

 Foto-arhiva: Bor-sve

Autor: Bora Stanković

SUŠA ISPIJA BORSKO JEZERO…

TAMOiOVDE_______________________________________________

Početak je decembra a količina vode u Borskom jezeru je na skoro kritično niskom nivou.

Posle višemesečne, u poslednjih 30 godina nezapamćene suše i konstantne potrošnje vode za potrebe prizvodnih pogona RTB-a, jezero se „povuklo“ na nekim mestima i do stotinak metara.

Ova veštačka akumulacija, napravljena pre svega za snabdevanje industrijskih pogona u Boru, zahvaljujući nestvarno lepom krajoliku podno Crnog vrha, postala je ubrzo i turistička atrakcija. Jedna od najlepših u Srbiji.

Udaljeno 17 km od Bora, na nаdmorskoj visini od 438 metara, površine pri normalnom vodostaju od 37 hektara, okruženo livаdаmа, listopаdnim i četinаrskim šumаmа, u letnjim mesecima sa temperaturom vode do 25 stepeni, bogato ribom – skoro da je idealno mesto za odmor i rekreaciju.

Nadam se da će prve obilnije padavine i  otapanje snega na Crnom vrhu i Dubašnici s proleća, dovoljno „napojiti“ jezero, te da će  novu sezonu otpočeti u punom sjaju.

No i pored ovog, trenutno svakako zabrinjavajućeg stanja, koje se odnosi na nivo vode, živopisna obala i okolina jezera, ostavljaju izvanredno prijatan utisak na čula.

 Pogledajte.

 Autor: B*Stanković



 

 

NA CRNOM VRHU SA SVEDOCIMA MINULIH VREMENA …

TAMOiOVDE_______________________________________________

Početak 1945. godine. U sremskoj ravnici, još od 21. oktobra 1944. godine, u sklopu završnih operacija za konačno oslobođenje zemlje, odvijaju se krvave borbe uz učešće 250.000 vojnika sa obe  strane.
Zima je duga i izuzetno hladna. U tek oslobođenom Beogradu bolnice su prepune ranjenika koji svakodnevno pristižu sa Sremskog fronta. I ranjenicima u bolnicama i stanovništvu Beograda neophodno  je obezbediti ogrev.

Crni vrh. Planina na sredokraći puta između Bora i Žagubice, izuzetno bogata kvalitetnim šumama, posebno bukovim.

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije naložio je 3. januara 1945. godine omladini Srbije da organizuje radnu akciju na Crnom Vrhu radi seče i dopremanja drva za ogrev i izgradnje pruge Bor-Crni Vrh.

Već 10. januara  1945. godine sa  perona železničke stanice Zaječar 283 omladinaca iz tadašnjeg zaječarskog okruga, krenulo je za Bor. Već sutradan na Crni vrh.

Skoro istovremeo  otpočelo se sa sečom drva i izgradnjom pruge.

Bio je to početak prve ratne omladinske radne akcije u Jugoslaviji.

U teškim, skoro surovim vremenskim uslovima, kada se temperatura spuštala i do -32°C, bez najnužnije odeće, obuće, nedovoljno hrane i alata, u gudurama i klancima ove planine, radilo je 1630 omladinaca iz desetak okruga Srbije.

Za nepuna tri meseca (radna akcija je završena 28. marta 1945.godine) ovi mladi, vredni i hrabri ljudi, uspeli su da natčovečanskim naporima, izdržljivošću i odricanjima obezbede oko 20.000 kubnih metara ogrevnog drveta, poprave onesposobljenu  i postave novu prugu u ukupnoj dužini od 25 km i 800 m. od Bora do Crnog vrha.

Na Dunav stanicu u Beogradu, 14. marta 1945. godine, stigao je svečano ukrašen voz sa 15 vagona i više stotina kubika drva, kao poklon omladine Srbije- Beogradu.

U znak sećanja na te dane, ovu i druge radne akcije, a povodom 1.aprila Dana ORA, koje su izuzetno doprinele obnovi i izgradnji zemlje nakon 2. svetskog rata,  u organizaciji Opštinskog odbora udruženja boraca iz Bora, neki od učesnika i komandanata u ovom poduhvatu, predstavnici lokalne samouprave Bor, Opštinskih odbora iz nekoliko gradova, udruženja građana, pojedinci i  poštovaoci dela ovih u to vreme  mladih, a zapravo zrelih, odgovornih, hrabrih i srcem vođenih ljudi, položili vence kraj spomenika na Cnom vrhu, koji je podignut u znak sećanja na ovu akciju i vreme, koje je danas za mnoge nezamislivo.

Zadovoljstvo mi je bilo da danas boravim na Crnom vrhu, upoznam, razgovaram i družim se sa  “starinama” koji su duboko zašli u 9. deceniju života, a fizički i intelektualno besprekorno funcionišu. Profesor dr Miodrag  Zečević, inžinjer Jova Žikić i Božidar Živković  sa oduševljenjem su pričali o tim, a nekako razočarano o vremenima ovim.

Uživao sam i zabeležio  njihova kazivanja. Podeliću ih sa vama u narednim danima.

Autor: Bora Stanković



JASNINE NOVEMBARSKE DUGE…

FOTOPOEZIJA


DUGA
Svetlosna pojava u boji na kišnom oblaku obasjanom Suncem. Nastaje prelamanjem i odbijanjem Sunčevih zrakova na kišnim kapljicama.

Kod glavne duge od spoljašnje ka unutrašnjoj strani javljaju se boje spektra: crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta.

Kod sporedne duge boje su obrnuto poređane.

Tekst: Bora Stanković

Foto: Jasna Tomić