REKA KOJA KLJUČA…

tamoiovde-logo

REKA KOJA SKUVA SVE KOJI UPADNU U NJU: Posle velike potrage pronađena u srcu Amazona!

Misteriozna, oko 6,5 km duga reka duboko u srcu Amazona je toliko vruća da voda u njoj – ključa. Za ovu se reku u Peruu dugo mislilo da je samo legenda, a kad je za to čuo naučnik Andres Ruzo, mislio je da je to nemoguće…

12742165_1028646777158259_6301838238594244049_nMislio je da za tako nešto treba ogromna količina geotermalne toplote a područje Amazona je jako daleko od aktivnih vulkana.

Ali onda je Ruzo ključajuću reku video vlastitim očima.

Za tu je reku prvi put čuo od svog dede koji mu je ispričao priču o tome kako su španski konkvistadori ubili poslednjeg kralja Inka u tom području.

12728920_1028646830491587_416374320006746620_nPosle njegovog ubistva, konkvistadori su se uputili u Amazon u potragu za zlatom. Kad su se vratili, jedan je čovek ispričao uznemirujuću priču o otrovnoj vodi, ogromnim zmijama i reci koja ključa.

12 godina kasnije Ruzo je ponovno od svoje tetke čuo priču o neobičnoj reci.

Kao mladi doktorant geofizike na Ruzo je poželeo da pronađe misterioznu reku.

12728844_1028646950491575_4730781613246390572_n„Počeo sam da ispitujem ljude o reci. Može li stvarno da postoji reka čija voda ključa? Pitao sam kolege s fakulteta, vladu, naftne kompanije… i svi su mi odgovorili – ne“.

„To zapravo ima smisla. Vruće ili čak ključale reke postoje, ali one moraju biti u blizini vulkana. Potreban je moćan izvor toplote da bi se proizvela ovako velika geotermalna manifestacija.“

12717434_1028646867158250_4139819601376778822_nAli za vreme ručka, tetka mu je rekla da je ona zaista videla tu reku, čak i plivala u njoj. Upkos skepticizmu, Ruzo se 2011. zajedno s tetkom uputio u džunglu.

Uskoro je otkrio ključalu reku u blizini svetog lekovitog područja naroda Ašaninka.

Na najširem delu, široka je oko 25 metara i duboka oko 6 metara. Voda u reci je dovoljno vruća da biste mogli napraviti čaj, a na nekim mestima doslovno ključa.

12745980_1028646753824928_526474367677950562_n„Da sam uronio ruku u vodu, dobio bih opekotine trećeg stepena. Da upadnem u reku, to bi me sigurno ubilo“, rekao je Ruzo.

Reka ključa zbog pukotine u steni koja se nalazi ispod.

„Baš kao što mi imamo toplu krv koja teče kroz naše vene, tako i Zemlja ima vruću vodu koja teče kroz njene pukotine i rascepe.’

12715504_1028646790491591_3568520460105138848_n„Kad te Zemljine arterije dospeju na površinu, dolazi do geotermalnih pojava: isparavanja, vrućih izvora ili, u ovom slučaju, ključale reke. Delovi reke su toliko vrući da životinje odmah uginu čim upadnu u vodu.

„Video sam razne životinje koje su tako skončale i to je bilo prilično šokantno. Prvo što se skuva su oči i one postanu mlečno bele. Životinje pokušavaju da isplivaju, ali ne uspevaju pobeći jer ih toplota brže ubije.

12742344_1028646910491579_5514217674204913748_nIz nekog razloga nauka ovu reku još nije proučavala, ali Ruzo namerava da to promeni.

Objavio je knjigu „Ključala reka: Avantura i otkriće u Amazonu’, a sada se trudi da sačuva reku. Naime, okolina reke se malo po malo uništava sečom šume, a ako se nešto ne preduzme, u potpunosti će nestati.

„Shvatio sam da je reka pravo čudo prirode. Ako je ne zaštitimo, to će čudo nestati“, kaže Ruzo.

Izvor: HIZU Planeta




GRAD BEZ PRISTUPNIH PUTEVA…

tamoiovde-logo

Ikitos, najveći grad na svetu do kojeg se ne može doći putem

1---800px-iquitosbynasa-wikimedia-nasa

FOTO: WIKIMEDIA, NASA

Zamislite da živite u gradu kojeg sa jedne strane okružuje voda, a sa druge gusta Amazonska šuma, pa jedini način da odete iz njega je, da odletite

Postoji i mogućnost da putujete brodom, ali to traje nekoliko nedelja dok su vrućine, ali i vlaga Amazona nesnosni.

Ipak Ikitos je veoma bitan lučni grad za Amazon, a ujedno je i najveći grad u Džungli u Peruu.

2---wikimedia-viault

FOTO: WIKIMEDIA, VIAULT

U njemu živi 422 hiljade ljudi i najveći je grad do kojeg se ne može doći putem.

Kao što to i inače biva, ovaj grad nastao je tako što su ovo područje nastanila plemena koja su se uglavnom bavila lovom i ribolovom koji je zbog šume, ali i reka koje okružuju grad Nani, Amazon i Itaja veoma pogodan.

Jedna od priča vezana za ovaj grad kaže i da su ga prvi pronašli jezuitski misionari u 18. veku, druga pak kaže da je grad otkriven jedan vek kasnije.

3---flickr-paul-hessell

FOTO: FLICKR, PAUL HESSELL

Koja god da je priča tačna jedno je jasno, ovaj grad nisu počeli da naseljavaju doseljenici sve do 19. veka kada je pronađena guma.

Hiljade imigranata širom sveta, uglavnom mladih muškaraca bez porodice koji su se nadali lakom bogaćenju od gume, došlo je u Ikitos.

Razvijanje automobilske i srodnih industrija još je više povećalo potražnju gume.

4---flicker-pierre-pouliquin

FOTO: FLICKER, PIERRE POULIQUIN

 Neki od imigranata postali su uspešni trgovci i bankari i uspeli da se obogate od gume i tako ostvare svoj san.Mnogi od pridošlih Evropljana oženili su se domorotkinjama i zauvek ostali u Peruu.

Tako je došlo do mešanja kultura pa u Ikitosu možemo da primetimo i evropsku arhitekturu.

Nakon 1912. godine proizvodnja gume je drastično opala pa se tako i broj stanovinika u Ikitosu smanjio, ali se duh nekadašnjeg bogatsva i dalje može osetiti.

6---flickr-bill-bumgarner

FOTO: FLICKR, BILL BUMGARNER

Iako bez pristupnih puteva, Ikitos nikako nije bez automobila, mada se u najvećoj meri mogu primetiti motorcikli.

Svake godine oko 250 hiljada turista poseti Ikitos kojima je glavna atrakcija amazonska prašuma koja okružuje grad sa svih strana.

5---wikimedia-sascha-grabow

FOTO: WIKIMEDIA, SASCHA GRABOW

Oni u njemu imaju osećaj opuštanja, relaksacije ali i pravi osećaj izdvojenosti od svakodnevnih problema.

 

Izvor:prva.rs

 



PTICE PRETVORENE U KAMEN…

TAMOiOVDE_______________________________________________

Jezero koje ptice pretvara u kamen

Sudeći po Danteu, Stiks nije samo reka, već beskrajna smrtonosna močvara koja ispunjava ceo peti krug pakla.

TamoiOvde-0705007.73

Čudnovato jezero Natron pretvara u kamen svaku životinju koja se u njemu okupa.

 Za mnoge je sama ova zamisao prilično neverovatna. Međutim, jezero Natron u severnoj Tanzaniji prilično dobro oslikava Danteovu viziju.

  Prepuno je karbonata i natrijuma hidrogen-karbonata, tako da bukvalno skamenjuje svoje žrtve.

Smešteno na severu Tanzanije, jezero je inspirisalo britanskog fotografa Nika Brenta, koji je široj publici poznat po video-spotu za pesmu Earth Song Majkla Džeksona.

 Po ugledu na Stiks, mitsku reku koja razdvaja svet živih od podzemnog carstva, ovo tajanstveno vodeno prostranstvo okamenjuje svaku pticu koja se drzne da u njemu pokvasi krila.

 

Okamenjene ptice, 2Okamenjene ptice, 3Temperatura jezera Natron može da dostigne čak 60 stepeni Celzijusa, dok alkalnost vode varira između pe-ha 9 i pe-ha 10,5.

Kao što njegovo samo ime kaže, jezero Natron je prepuno karbonata i natrijuma hidrogen-karbonata, tako da bukvalno skamenjuje svoje žrtve.

Zivotinje-jezero 4Pronašao sam ova bića na obali jezera. Niko ne zna kako su ona uginula. Možda su se, zbunjene čudnim odrazom ovih voda, ptice zabijale u njih kao insekti u staklo“, kaže Brent.

Britanski fotograf je odlučio da okamenjene ptice, koje su talasi izbacili na obalu, vrati u prirodan položaj i ambijent kako bi im podario novi, umetnički život.

Brentova reportaža o afričkim prostranstvima sadržana je u knjizi, koja je u prodaji na platformi za onlajn kupovinu Amazon.

Izvor:rts.rs



NOVA AMAZONSKA MISTERIJA…

TAMOiOVDE_______________________________________________________________________________

Kula i ograda prečnika dva centimetra!

Otkriveni su u Amazonu početkom juna i još uvek niko od naučnika nema predstavu šta bi to moglo biti i kojoj životinjskoj vrsti pripada.

Amazonska misterija, foto 1Minijaturna i misteriozna!

 U peruanskom delu Amazona otkrivena je čudna „struktura“ – mala šiljata kula sa ogradom oko sebe, prečnika dva centimetra.

Naučnici su u čudu! Ko u prirodi pravi ovakve stvari?

Prvu ovakvu strukturu primetio je početkom juna Troj Aleksander, student Univerziteta „Džordžija tek“, i to na dnu plave cirade koja se nalazila u blizini Istraživačkog centra „Tambopata“ u Peruu.

 

TamoiOvde-Amazonska misterija, foto 2Posle toga je naišao na još tri identične strukture u džungli.

Nakon ovog otkrića svoje fotografije postavio je širom interneta u pokušaju da otkrije njihovo poreklo.

Još nije uspeo da dođe do odgovora.

Fil Tores, biolog istraživačkog centra „Tambopata“ takođe je postavio link do fotografija na svom Tviter nalogu pošto je i on podjednako zbunjen ovim otkrićem.

 

TamoiOvde-Amazonska misterija, foto 3Vilijam Eberhard, entomolog iz „Smitsonijan“ instituta za tropsko istraživanje izjavio je za „Smitsonijanov“ sajt da ni on nema predstavu šta je strukture napravilo niti šta one predstavljaju.

Neki su sugerisali da je stvorena od strane Urodidae porodice insekata, odnosno vrste poznate po tome što plete čaure slične korpama, kao i da je to možda nepotpuna čaura.

Nagađa se i da je reč o „radu“ moljca iz Bucculatricidae porodice.

Izvor: rts.rs



P.S.

Ko god da je, vrstan graditelj je!

Bora*S


 

PUTEVI JEGULJA…

TAMOiOVDE_______________________________________________________

GDE SE MRESTE JEGULJE?

Jegulja -jedno od najčudnijih živih bića jeste svakako dugačka, ljigava riba čije telo ima zmijolik oblik.

jegulja

Odrasla jegulja i jeguljice

  Kad biste obeležili jednu jegulju i pratili njen put, utvrdili biste da u raznim vremenskim intervalima prelazi plivajući na stotine kilometara vodama okeana, da grabi uzvodno rekom, ili se izvija i koprca vijugajući preko vlažne trave na kopnu hitajući ka mestu kome je vodi njen instinkt, ka mestu gde će naći obilje hrane.

Svaka jegulja koju ljudi uhvate u Evropi ili Americi, čak i ona uhvaćena u potoku daleko na kopnu, izlegla se iz jednog od približno 20 miliona jaja koja je položila njena mati-jegulja na dubini od 200 do 300 metara, negde u vodenim prostranstvima Atlantskog okeana u blizini Bermudskih ostrva!

210824438_de0bc706a8

Jegulja (foto rach2k)

Obična jegulja, tamnomrke boje, ima glatku debelu kožu i najčešće je bez krljušti.

Tek nedavno su ljudi saznali o poreklu mladih jegulja, ili „jeguljica“, kako ih negde zovu.

Sada je već sasvim poznato da se najpre pojavljuju kao prozirna telašca ispod same površine okeanskih voda. Posle dužeg vremena taj staklasti oblik postepeno gube i dobijaju obrise kakvi krase odraslu jegulju.

I upravo u vreme tog prerastanja iz jednog u drugo stanje odvoje se milioni jegulja-mladica i zaplivaju u pravcu Evrope.

Međutim, jegulje ne zalaze u tokove evropskih reka sve dok ne uđu u svoju treću godinu života. Drugi pak deo mladih jegulja u doba njihove transformacije zapliva u pravcu Amerike i po isteku prve godine života ulazi u tekuće vode.

27726905_6050ade2f7

Murina, vrsta jegulje (foto Peter Harrison)

   Pošto provedu četiri do dvanaest godina u tekućim vodama, za koje vreme porastu i do dužine od 60 cm do čitavog metra, sve odrasle jegulje silaze niz tokove reka da se više nikada i ne vrate.

Otplivaju sve do Bermudskih ostrva, razmnožavaju se u dubinama okeana i potom umiru!

   Lov na jegulje se obično zbiva u vreme kada jegulje silaze nizvodno, što znači od početka meseca jula pa sve do oktobra — ponekad i nešto kasnije — dakle, pri njihovom povratku u predele Bermudskih ostrva.

Godišnji ulov jegulja samo u području Atlantika dostiže jedan milion kilograma.

                                     ELEKTRIČNA JEGULJA

 Električna jegulja (Electrophorus electricus) je pripadnik grupe električnih riba.

To su ribe koje svoje žrtve hvataju ili se brane od neprijatelja puštanjem električnih udara. Bliske su srodnice i sasvim slične drugim ribama i jedina je razlika njihova sposobnost da stvaraju i ispuštaju električne udare.

29144192_20db014afaNaučnicima ni do danas nije pošlo za rukom da objasne poreklo i sposobnost stvaranja elektriciteta u ovih riba.

Najopasniji predstavnik vrste električnih riba jeste električna jegulja (eng. Electric eel) koja živi u vodama Južne Amerike. Ponekad je zovu „brazilska električna jegulja“. Ovo zmijoliko crnkasto stvorenje je stanovnik reka koje se ulivaju u Amazon i Orinoko. Po dužini naraste i do 2 m, pa i više.

Udarom svoga repa, u kome su smešteni organi za proizvodnju električne struje, može da ošamuti životinju veliku kao konj.

Zabeleženi su slučajevi da su od električnog udara ove ribe ljudi ostajali paralisani i po nekoliko časova!

Izvor:riznica.rs