POZAJMICA RADA, ŠKOLA MORALA…

tamoiovde-logo

OBIČAJI:„Gradim kuću – dođi mi na mobu“

Srbi su u prošlosti veoma poštovali instituciju razmene rada i pomoći drugima. Jedan od vidova te pomoći bila je moba, zahvaljujući kojoj je svaki član zajednice mogao uspešno da obavi najvažnije praktične poslove i tako obezbedi opstanak svoje porodice.

mobari-1Etnološka nauka mobu objašnjava kao običaj udruživanja rada ili običaj racionalne raspodele ljudskog rada u srpskim seljačkim zajednicama koje su imale specifičnu ekonomsku organizaciju.

Moba se kod Srba pojavljuje nakon raspada seoske zadruge, koja je u prošlosti bila najvažnija društvena institucija. U seoske zadruge je bio uključen veliki broj porodica, koje su veoma dobro funkcionisale u okviru zajednice.

To znači da se brinulo da uvek bude dovoljno radnika za obavljanje svih vrsta poslova. Međutim, tokom vremena broj članova u zadrugama se smanjivao, a u 19. veku one potpuno nestaju. To je uticalo na razvoj različitih običajno-pravnih institucija razmene rada među kojima je moba bila najvažnija.

Moba- škola morala

Običaj sazivanja mobe danas je gotovo izgubljen, ali nekada je bio sastavni deo života srpske seoske zajednice. Moba je označavala okupljanje ljudi, pre svega, radnika i onih koji radnike opslužuju radi obavljanja važnog zajedničkog posla. Najčešće je to bio neki poljoprivredni posao, koji jedno domaćinstvo, samo, ne bi moglo da završi u ograničenom vremenskom roku. Bez organizovanja mobe nisu se mogli obaviti žetva, zatim kosidba, orezivanje vinograda, branje kukuruza, kao i teški poslovi prevlačenja tereta i zidanje kuće.

Takva organizacija zajedničkog rada iako se zasnivala na dobrovoljnosti, bila je uslovljena i određenim etičkim normama. Proizašla iz praktičnih potreba pojedinca, ali i hrišćanskog odnosa prema bližnjem, moba je bila i jedna vrsta škole morala. Rad se davao i uzvraćao i uvek se znalo da onaj ko je pozvan da radi može da računa da će mu ta usluga biti uzvraćena.

U klasičnoj mobi jasno se znala uloga svakog učesnika, a podela rada je izvršena i po polu i po uzrastu.U takvim zajedničkim poduhvatima su učestvovala i deca, koja su pomagala oko manjih poslova, kao što je nošenje vode ili prenošenje lakšeg tereta, ali i najstariji članovi zajednice. Stari nisu mogli da rade teške poslove, ali su pomagali svojim savetima i predlozima.

Za neke poslove, koji su bili veoma teški, kao obrađivanje vinograda, seljani su unapred utvrđivali redosled obavljanja određenih radova. Takva vrsta planiranja, po principu „danas se kopa vinograd u jednoj porodici, a sutra kod nekog drugog“, veoma podseća na još jednu važnu instituciju udruživanja rada u seoskim srpskim zajednicama u prošlosti, poznatu kao „pozajmica”.

imagesMobe su imale širu socijalnu ulogu, jer iako su se ljudi okupljali prvenstveno zbog rada, u takvim prilikama su se i družili, zabavljali uz pesmu i igru, tu su se mogli sresti momak i devojka, a organizovana su i razna nadmetanja, kao nadmetanje kosača. Obaveza organizatora mobe je bila da obezbedi hranu i vodu, a ponekad je domaćin pozivao i nekog muzikanta. Glavni obrok se služo na njivi, ali i u kući domaćina.

Moba je bila veoma važna prilikom zidanja kuće. Naime, u prošlosti, kada se gradio stari tip kuće poznat kao „dinarska brvnara“ ili bondručni tip kuće, koju je svaki domaćin podizao, sazivala se moba da bi se taj posao lakše i brže obavio. Međutim, od 50-tih godina prošlog veka, kada je izgradnja kuće podrazumevala angažovanje obučenog majstora-zidara, mobe su organizovane da bi se pripremio materijal za gradnju.

U tom periodu moba više nema onu formu koju je imala ranije i vremenom će, posebno sa pojavom mehanizacije u selima, izgubiti svoj prvobitni značaj.

Pored klasične mobe u srpskom seoskom društvu u prošlosti postojale su „milosrdne mobe“, koje su sazivane da se pomogne najsiromašnijim ljudima u selu ili porodicama koje je zadesila nesreća, kao što je smrt najsposobnijeg člana domaćinstva.

Ta vrsta pomoći se zasnivala na ljudskoj dobroti, bez obaveze uzvraćanja, ali je bila i u tesnoj vezi sa još jednim principom seljačkih društava, po kome se nisu dozvoljavala velika odstupanja, ni u siromaštvu, kao ni u bogatstvu.

Pozajmica rada – korektno poslovanje

Jedan od važnih načina međusobnog pomaganja kod Srba bio je običaj pod nazivom „pozajmica rada“. Ova vrsta razmene rada odvijala se sa strogo utvrđenim reciprocitetom u uzvraćanju usluge. Pri pozajmici se poštovalo pravilo: kada se rad daje i kada se uzima, koje vrste rada se uzimaju i koje se uzvraćaju. Rad se merio prema težini i strogo se poštovalo pravilo da se težak posao, kao što je kosidba, ne uzvraća lakšim, na primer, branjem kukuruza ili skupljanjem šljiva.

Koliko se vodilo računa o tome da se pravilno uzvrati rad, govori podatak da je početkom 20. veka, započelo zapisivanje vrste rada koji je pozajmljen. U okolini Valjeva je, u tom periodu, za obavljanje nekog posla utvđena mera izražena u jednoj nadnici. Tako se tačno znalo koliko je nadnica vredeo određeni posao. Ovo utvrđivanje je bilo veoma važno za egzistencijalno održanje jedne porodice, jer niko nije smeo da da, ali ni da uzme neodgovarajuću količinu rada od drugih. S druge strane, takva strogost je obezbeđivala stabilne odnose u seoskom društvu, kao i da nijedna porodica ne bude previše opterećena. Reč je, dakle, o vrlo korektnom poslovnom odnosu.

U okviru razmene rada, postojao je i običaj formiranja radnih koalicija, praktikovan, na primer, u selima oko Pirota. Radne koalicije su podrazumevale razmenu rada između jedne porodice sa tačno određenim brojem drugih porodica. Zbog osetljivosti poljoprivredne proizvodnje insistiralo se u tom slučaju na tačno utvrđenom broju radnika.

Zanimljivo je, kako je jedno tradicionalno i ne mnogo pismeno srpsko društvo vodilo računa o stvarima koje danas spadaju u domen menadžmenta. Seoska društva su imala velike potrebe za saradnjom, koja se uspostavljala i u krajevima gde je stočarstvo dominiralo nad ratarstvom. U ovim područjima naročito je bila razvijena institucija „bačije“. Reč je o vrlo kompleksnom sistemu udruživanja stada koje ide na ispašu, ali osim toga „bačije“ su podrazumevale i razvijen sistem raspodele svega što se od stoke dobije, pre svega mleka i proizvoda od mleka do vune.

Žetelice-i-žetva-običajiPriča o običaju udruživanja rada kod Srba ne bi bila potpuna ako ne bismo pomenuli „prela“.

Ova lepa i romanitična kućna okupljanja ljudi naročito su karakteristična za zimski period, kada nema mnogo rada u polju i kada se većina poslova obavlja u kući. Tada se rade sitni tzv. ženski poslovi, kao predenje vune, pletenje, tkanje, vez.

Prela su imala izražen zabavni karakter i u njima su podjednako učestvovali i muškarci i žene. Žene su radile svoj posao, a muškarci su se najčešće okupljali radi zabave.

Danas moba u svom prvobitnom smislu ne postoji. Njeni recidivi možda bi se mogli naći u prilikama kada se obratimo prijateljima za pomoć, na primer oko selidbe ili nekog drugog posla i kada to zapamtimo da bi im jednom uzvratili.
Olivera Milovanović ( СВЕВЛАД)
Izvor: srpskaistorija.com

________________________________________________________________________________________

Na postavljenom putokazu ka „Gradim kuću – dođi mi na mobu“, zahvalan sam Donni Petrović.

Bora*S

________________________________________________________________________________________

 

SRBIJA POD VODOM…

TAMOiOVDE__________________________________________________________________________________________

Nezabeležena prirodna katastrofa, zadesila je Srbiju…

Srbija pod vodom 16. maj 2014.


Srbija pod vodom 2 17. maj 2014.

____________________________________________________________________________________________________

45501202853762e53dd511266219260_v4 big

Evakuacija u Obrenovcu (Foto: Tanjug)

Prema jutrošnjem izveštaju Ministarstva unutrašnjih poslova, u Srbiji je do sada zbog poplava evakuisano oko 15.200 osoba, a situacija na području grada Šapca je za sada stabilna.

__________________________________________________________________________________________________

415973_cacak-poplave-fonet-cacanski-glas-7_f

Ugroženima u poplavljenim mestima neophodna pomoć

Ovde možete da odnesete pomoć ugroženima od poplava

Građani koji žele da pomognu ugroženima u poplavljenim područjima na teritoriji Srbije to mogu učiniti odnošenjem hrane, vode, odeće, ćebadi, što je trenutno najpotrebnije.

U Beogradu postoje dva centra u koja je moguće odneti pomoć, u Omladinskih brigada 31, u zgradu „Inter komerca“ i u Milana Jovanovića 7, u zgradi nekadašnje firme „Ateks“. Važno je da hrana bude konzervirana, a voda flaširana, prenosi “Blic“.

Sektor za vanredne situacije
011/2741-157
Broj telefona SAMO za pomoć i evakuaciju, a ne za informacije

Crveni krst
011/303-21-25 (lokali 215 i 217)

Ugroženi u elementarnoj nepogodi mogu da pozovu besplatan broj:
112
iz bilo koje mobilne mreže

Građani iz drugih gradova trebalo bi da se obrate lokalnim samoupravama i Crvenom krstu za informaciju gde mogu da dopreme humanitarnu pomoć.

Lokacije po Srbiji za prikupljanje pomoći

_______________________________________________________________________________________________

Raspored lokacija za prikupljanje pomoći

cropped-naslovna16 петак мај 2014

Beograd
1. XIII gimnazija – Lješka 47, Banovo brdo
Vreme: 10h-17h
2. Dosta je bilo! – Venizelosova 50
Vreme: 10h-18h
3. VI gimnazija – Milana Rakića 33
Vreme: od 10h
4. SPS – Studentski trg 15
Vreme: 9h-11h
5. FTN
Vreme: od 10h
6. IX gimnazija – Goce Delčeva 41
Vreme: od 9h
7. I gimnazija – Cara Dušana 61
Vreme: od 10h
8. Muzej savremene umetnosti – Pariska 14
Vreme: 18h-21h
9. Pravni fakultet – Bulevar Kralja Aleksandra 67
Vreme: 10-18h
10. Hala 11 na Sajmu
Vreme: non-stop
11. Hala FMP u Železniku
Vreme: non-stop
12. Stari Dif, Slavija
Vreme: non-stop
13. LDP – Simina 41
Vreme: non-stop
Kontakt: 011 3208 300
14. Trg Nikole Pašića
vreme: 10h-14h
15. Stomatološki fakultet – Dr. Subotića 8
Vreme: 9:30h-13h
16. Škola za brodarstvo, brodogradnju i hidrogradnju – Miloša Pocerca 2 (preko puta Palate pravde)
Vreme: od 10h
17. OŠ Mitraljeta, Batajnica
Vreme: non-stop
18. Srbija za mlade – Balkanska 18 – lokal 99
Vreme: 9h-20h
19. XIV i XVII gimnazija – Hadži Prodanova 5
Vreme: 9h-17h
20. Fakultet bezbednosti – Gospodara Vučića 50
Vreme: non-stop
21. Gimnazija Sveti Sava – Resavska 58
Vreme: od 12h
22. B92 – Rex – Jevrejska 16
Vreme: 10h-20h
23. Opština Stari grad – Makedonska 42
Vreme: 8h-21h
24. Udruženje građana „Zemun moj grad“ – Ugrinovacka 74
Vreme:10h-24h
25. Filološki fakultet – Kneza Mihaila 40
Vreme: 18h-21h
26. Pravoslavno bogoslovski fakultet, Mije Kovacevica 11b (učionica 5)
Vreme: od 9h
27. Klub studenata tehnike – KST (Zgrada tehnickih fakulteta) Bul. kralja Aleksandra 73
Vreme: 12h-17h
28. Medicinski fakultet – Dekanat, Dr Subotića 8
Vreme: 10h-15h
29. Libertarijanski klub – Libek – Žorža Klemansoa 1, Stan br. 5
Vreme: 10:30h – 15h
30. MZ Mirijevo – Skolski trg 2
Vreme: non-stop
31. ALFA Univerzitet – Palmira Toljatija 3
Vreme: non-stop

Potrčko skuplja pomoć i vozi gde treba – 061/15-15-991
Crvenom krstu se možete non-stop obratiti na 011/3032-125, lokali 217 i 215


Novi Sad
1. Volonterski centar Vojvodine – Šafarikova 29, prvi sprat
Vreme: 9h-18h
2. Novosadski humanitrani centar – Arse Todorovića 3
Vreme: 8h-16h
Kontakt: 069/66-54-23
3. Dosta je bilo! – Jevrejska 16
Vreme: 10h-18h
4. Vojvođanski Građanski Centar – Vase Stajića 20D/1
Vreme: non-stop
5. Cafe Pero – Železnička
Vreme: non-stop
6. Medicinski fakultet – Hajduk Veljkova 3
Vreme: non-stop


Pirot
1. Osnovna škola „Vuk Karadžić“ – Srpskih vladara 111
Vreme: 9h-24h


Niš
1. Nova stranka – Trg Učitelj Tase 1a/3
Vreme: od 10h
Kontakt: Danijela Stojković – 064/641-17-17

  1. Srpska napredna stranka – TC Kalča
    Vreme: 12h
    Kontakt: 0611715632
  2. Studentski kulturni centar – Dvorište Banovine
    Vreme: 12h-18h
  3. Ispred Narodnog pozorišta
    Vreme: od 11h
  4. Kancelarija za mlade grada Niša – Obrenovićeva 38
    Vreme: 9h-20h

Kruševac
1. Kafić „Prolaz“ (bivši Kontinent) – Majke Jugovica 27/3
Vreme: od 12h
Kontakt: Nikola Veličković – 061/306-1529


Subotica
1. TŠ „Ivan Šarić“
Vreme: 12-15h


Vranje
1. Crveni krst – Trg bratstva i jedinstva
Vreme: non-stop


Svrljig
1. Zgrada opštine
Vreme: non-stop
Kontakt: 018 821 018


Valjevo
1. MZ u naselju Oslobodioci Valjeva
Vreme: 10h-17h
2. Ispred Narodnog pozorišta
Vreme: 10-17h


Kragujevac
1. Klub „Divlji veprovi“ – kod „Krsta“ (uza banke Intesa)
Vreme: 10h-20h
Kontakt: Jovana – 060/6688676 i Milena – 061/3145244
2. Crveni krst Kragujevac – Svetozara Markovića 7
Vreme: 9h-19h
3. PMF
Vreme: 9h-13h
4. FIN
Vreme: od 10h


Nova Pazova
1. Vrtić „Poletarac“ – Jovana Popovića
Vreme: 10h-14h


Ruma
1. Dom omladine
Vreme: od 8h
2. Kulturni centar
Vreme: od 8h


Kikinda
1. Narodni muzej Kikinda, Crveni krst Kikinda i Creativia – Trg srpskih dobrovoljaca 21
Vreme: od 18h


Inđija
Kancelarija za mlade – Ulica Vojvode Stepe 20.
Vreme: od 10h


Kraljevo
1. Crveni Krst – Cara Lazara 19
Vreme: 8h-19h
2. Udruženje gradjana – Kraljevački Forum – Heroja Maričića 50
Vreme: od 10h
Gornji Milanovac
1. Crveni krst – Karadjordjeva 27
Vreme 6:30h-14:30h


Aranđelovac
1. Crveni krst – Prijepoljska bb
Vreme: non-stop


Vrbas
1. Crveni krst – Maršala Tita 141
Vreme: 07h-20h


Knjaževac
1. Crveni krst – Dom kulture (Milana Punčića 5)
Vreme: non-stop


Beč
1. Back on stage (jugendzentrum) – Bürgergasse 24
Vreme: 12h-18h

Provera prijavljenih lokacija nije moguća. Nadamo se da niko neće koristiti ovu situaciju za širenje neistina.
Izvor: poplave2014.wordpress.com/2014/05/16/17-5-2014-raspored-lokacija-za-prikupljanje-pomoci/

____________________________________________________________________________________________________

Svi koji žele da dobiju informacije kako da dopreme svoju donaciju mogu da pozovu brojeve telefona: +38111/312-0741, +38111/312-0739, +38111/312-9939, +38111/312-0742, +38111/312-0646, a Kol centar je dostupan 24 sata.

Pomoć SMS-om
Vlada Srbije otvorila je poseban račun za prikupljanje pomoći ugroženima od poplava, koja može biti upućena SMS-porukama. Novčana pomoć može biti upućena slanjem SMS poruka na broj 1003 preko sve tri mreže mobilnih operatora, Telekoma, Telenora i VIP-a. Cena poruke je 100 dinara, a novac će biti usmeren na račun Vlade Srbije, posebno otvoren za prikupljanje pomoći, navodi se u saopštenju.
Informacije mogu dobiti i mejlom na pomoc.vanrednasituacija@mup.gov.rs.

Fond B92 i Radio B92 prikupljaće pomoć za najugroženije u Noći muzeja. Punkt će biti otvoren u Uzun Mirkovoj pored broja 9 (kod Pedagoškog muzeja) sutra od 18 do 22 sata. Potrebni su voda, konzerve hrane, garderoba, ćebad, sredstva za higijenu.

Srpska pravoslavna crkva će kao prvu pomoć najugroženijima u poplavljenim područjima izdvojiti 10 miliona dinara i osnovaće specijalni fond za učešće u saniranju posledica.

Vlada Srbije apelovala je na vlasnike čamaca sa motorom, koji su voljni da ih ustupe za evakuaciju ljudi iz poplavljenih područja, da dovezu svoja plovila kopnenim putem do hotela u Obrenovcu, saopštila je Kancelarija Vlade za saradnju s medijima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je danas da svi zainteresovani koji žele da upute pomoć ugroženima u vanrednoj situaciji mogu da uplate novac na namenski dinarski predračun Vlade Srbije. Broj predračuna je 840-3546721-89, svrha uplate: “za otklanjanje vanrednih okolnosti – poplave“, a za devizni račun: 01-504619-100193230-000000-0000.
Uprava za trezor je objavila broj žiro računa za sva ona pravna i fizička lica koja žele da uplate novac a koji će biti namenjen najugroženijima. Broj računa je 840-3546721-89.
Izvor:vesti-online.com/Vesti/Srbija/

____________________________________________________________________________________________________

 Zdravstvene preporuke u toku poplavnog talasa
| Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје

Usled vanredne situacije koja je zahvatila Srbiju, prenosimo prеpоrukе Institutа zа јаvnо zdrаvljе Srbiје zа stаnоvništvо u tоku pоplаvnоg tаlаsа i nаkоn pоvlаčеnjа vоdе.

7284550805377185f51639199829877_640x426

Foto: Tanjug / Oksana Toskić

Nа svim pоdručјimа ugrоžеnim pоplаvаmа nаkоn prоglаšеnjа vаnrеdnоg stаnjа nа tеritоriјi cеlе Srbiје uvеdеnа su dvаdеsеtčеtvоrоčаsоvnа dеžurstvа u institutimа i zаvоdimа zа јаvnо zdrаvljе. Tаkоđе, fоrmirаni su i Krizni štаbоvi zа vаnrеdnе situаciје u čiјеm sаstаvu su prеdstаvnici rеgiоnаlnih institutа i zаvоdа zа јаvnо zdrаvljе, kојi prеduzimајu svе nеоphоdnе higiјеnskо-еpidеmiоlоškе mеrе rаdi sprеčаvаnjа pоslеdica izаzvаnih pоplаvаmа.

U cilju sprеčаvаnjа pојаvе crеvnih zаrаznih bоlеsti „u tоku pоplаvnоg tаlаsа“ prеdlаžu sе slеdеćе mеrе:
U slučајu pојаvе zаmućеnjа vоdе i prоmеnе bоје vоdе zа pićе prеpоrukа је dа sе tаkvа vоdа nе kоristi zа pićе, priprеmаnjе hrаnе i ličnu higiјеnu, vеć dа sе u tој situаciјi kоristе kоntrоlisаni izvоri vоdоsnаbdеvаnjа (cistеrnе i flаširаnа vоdа).
U slučајu dа sе vоdоsnаbdеvаnjе vrši iz individuаlnih vоdnih оbјеkаtа (bunаri, lоkаlni vоdоvоdi, škоlе sа individuаlnim vоdоsnаbdеvаnjеm) prеpоrukа је dа sе ukоlikо nе pоstојi lаbоrаtоriјskа pоtvrdа о higiјеnskој isprаvnоsti vоdе zа pićе tаkvа vоdа nе kоristi zа pićе, vеć dа sе u štо krаćеm rоku izvrši lаbоrаtоriјskо ispitivаnjе.
Ukоlikо sе vоdа sklаdišti u kućnim uslоvimа zа pićе i priprеmu nаmirnicа prеpоrukа је dа sе tо čini u аmbаlаžаmа mаnjе zаprеminе (dо 2L) i vоdа iskоristi u štо krаćеm rоku uz pоštоvаnjе mеrа higiјеnе.
Pојаčаti kоntrоlu sаnitаrnо-higiјеnskih uslоvа prоstоriја, оprеmе, pribоrа i zdrаvstvеnоg stаnjа оsоbljа kоје rаdi nа priprеmi hrаnе u rеstоrаnimа društvеnе ishrаnе, оbdаništimа i škоlаmа.
Pојаčаti kоntrоlu zdrаvstvеnе isprаvnоsti nаmirnicа.
Аktivirаti оbјеktе kојi su оdrеđеni zа јаvnu ishrаnu u slučајu vаnrеdnе situаciје i еvаkuаciје stаnоvništvа iz svојih dоmоvа.
Nе kоristiti lаkо kvаrljivе hrаnljivе nаmirnicе (mеsо, mlеkо i јаја, svеžе vоćе i pоvrćе), vеć kоnzеrvirаnе nаmirnicе, tеrmički оbrаđеnо pоvrćе, suvо vоćе, kоnditоrskе prоizvоdе.
Svе nаmirnicе kоје bi mоglе dа dоđu u kоntаkt sа vlаgоm držаti u stаklеnim i mеtаlnim dоbrо zаtvоrеnim pоsudаmа.
Svе nаmirnicе kоје su dоšlе u kоntаkt sа vоdоm iz pоplаvnоg tаlаsа (pоplаvljеni frižidеri, zаmrzivаči, оstаvе) ni u kоm slučајu nе kоristiti zа ishrаnu.
Uz svе nаvеdеnе mеrе nеоphоdnа је striktnа higiјеnа ruku pоsеbnо pri priprеmi i kоnzumirаnju hrаnе.
U slučајu pојаvе simptоmа kао štо su mučninа, pоvrаćаnjе, prоliv, pоvišеnа tеmpеrаturа оbаvеznо sе јаviti lеkаru.

Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје dаје prеpоrukе i zа „pоstupаnjе nаkоn pоvlаčеnjа vоdе“:
Nаkоn pоvlаčеnjа vоdе pоtrеbnо је izvršiti dеzinfеkciјu, dеzinsеkciјu i dеrаtizаciјu nа pоdručјu kоје је bilо ugrоžеnо pоplаvаmа (svе pоvršinе u dоmаćinstvimа i prоstоrimа оd јаvnоg znаčаја kоје su bilе u kоntаktu sа pоplаvnоm vоdоm). Оvе pоstupkе pоvеriti stručnоm оsоblju ili ukоlikо оkоlnоsti zаhtеvајu dа sе оvi pоstupci оbаvе sаmоstаlnо, pоštоvаti strоgо uputstvа zа primеnu hеmiјskih srеdstаvа ili sаvеt stručnоg licа.
Držаti dеcu dаljе оd trаvnаtih pоvršinа kоје su bilе pоplаvljеnе nеdеlju dаnа оd dаnа pоvlаčеnjа vоdе.
U slučајu pојаvе plеsni u zаtvоrеnоm prоstоru (stаnоvi, kućе i drugi оbјеkti) zаtrаžiti stručnu pоmоć.
Prilikоm čišćеnjа, pоtrеbnо је nоsiti nеprоmоčivе rukаvicе i gumеnе čizmе i, ukоlikо u tоku čišćеnjа dоlаzi dо prskаnjа vоdоm, nоsiti i kеcеlju i zаštitnе nаоčаrе i mаsku zа licе, аkо је tо mоgućе.
U tоku čišćеnjа, nе mеšаti izbеljivаčе i dеtеrdžеntе, zbоg rizikа zа nаstаnаk оpаsnih ispаrеnjа.
Nе dоzvоliti dеci dа sе igrајu sа zаgаđеnim igrаčkаmа. Igrаčkе bi trеbаlо оprаti u tоplој vоdi (60 °C) sа dеtеrdžеntоm.
Оčistiti svе kuhinjskе аpаrаtе i stvаri iz kuhinjskih еlеmеnаtа kоје su dоšlе u kоntаkt sа pоplаvnоm vоdоm.
Оprаti svu оdеću kоntаminirаnu kаnаlizаciоnоm (оtpаdnоm) vоdоm, pојеdinаčnо u tоplој vоdi (60 °C) sа dеtеrdžеntоm.

Hrаnа, priprеmа hrаnе i ličnа higiјеnа
Tеmеljnо оprаti rukе pоslе svаkоg čišćеnjа, i uvеk prе јеlа ili prе priprеmе hrаnе.
Nаkоn kоntаktа sа zаgаđеnоm vоdоm ili zеmljištеm, оkupаti sе ili istuširаti, i, оčistiti еvеntuаlnе rаnе, оdеću i ličnе stvаri.
Ukоlikо pоstоје zаlihе piјаćе vоdе nе upоtrеbljаvаti dоk sе vоdа prеdhоdnо nе prоkuvа u trајаnju оd 15 minutа ili hlоrisаti nа аdеkvаtаn nаčin uz stručnu pоdršku.
Ukоlikо sе vоdоsnаbdеvаnjе vrši iz individuаlnih vоdnih оbјеkаtа (bunаri, lоkаlni vоdоvоdi, škоlе sа individuаlnim vоdоsnаbdеvаnjеm), gdе је prisutnо zаmućеnjе vоdе tаkvu vоdu nе upоtrеbljаvаti zа pićе i priprеmu nаmirnicа dо sаnirаnjа i pоtvrdе dа је vоdа higiјеnski isprаvnа.
Zа sаnirаnjе indivividuаlnоg vоdnоg оbјеktа zаtrаžiti stručnu pоmоć u institutimа i zаvоdimа zа јаvnо zdrаvljе.
Izvor:b92.net/zdravlje/

____________________________________________________________________________________________________

PORODIČNI PRIRUČNIK ZA PONAŠANJE U VANREDNIM SITUACIJAMA
983586_10203576521276214_284010859_nVećina građana u našoj zemlji je suočena sa teškom situacijom koju su izazvale poplave u Srbiji.

Želimo da sa vama podelimo „Porodični priručnik o ponašanju u vanrednim situacijama“ koji je osmislio i objavio Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u saradnji sa Odeljenjem za demokratizaciju Misije OEBS u Srbiji.

Vanredne situacije latinica_Final (Porodični priručnik za ponašanje u vanrednim situacijama)
Izvor:suzanamiljkovic.wordpress.com

____________________________________________________________________________________________________

Priredio: Boras*S

 

KAD ŽENA ISTOVREMENO IMA VIŠE MUŽEVA…

TAMOiOVDE_______________________________________________________

Poliandrija – bračna zajednica u kojoj jedna žena ima više muževa

Kada se pominje poligamija, većina najpre pomisli na bračnu zajednu jednog muškarca i više žena, što se zapravo naziva poliginija.

Draupadi_and_PandavasPostoji i drugi oblik poligamije, koji se naziva poliandrija i predstavlja bračnu zajednicu jedne žene sa više muškaraca i takav odnos u mnogim društvima, kroz istoriju, nije uopšte bio neobičan.

1. U indijanskom plemenu Seneka se smatralo normalnim da žena ima dva muža.

Na severozapadu Severne Amerike u plemenu Tlingita, žena je pored muža mogla da ima i ljubavnika i to je obično bio dever. Slično je bilo i kod stanovnika Aleutskih ostrva.

2. Kod Eskima na Grenlandu je česta pojava bila da žena ima dva, pa i više muževa.

3. Kod Orang Tanijana na Malajskom poluostrvu žene su mogle da imaju i po četiri muža istovremeno. Slično je bilo i kod plemena na ostrvu Borneu u Indoneziji.

4. Na Maršalskim i Markeškim ostrvima, prema izveštaju iz 19. veka, skoro svaka žena je imala dva muža, koji su međusobno bili braća ili prijatelji, ali je žena mogla uzeti i nekog drugog kao pomoćnog muža.

5. Na Tibetu, gde žene uživaju veliku slobodu, ali i za još neka plemena centralne Azije i severne Indije, karakteristična je tzv. bratska poliandrija, gde bračni ugovor brata koji je oženjen, istovremeno je i ugovor njegove braće.

6. Bratska poliandrija je sredinom 19. veka bila zastupljena i kod indijskih Sika. U Pendžabu su se udrživala braća, polubraća i rođaci, pa i ljudi koji nisu u srodstvu kako bi oženili jednu ženu. Tada oni sjedinjuju i svoja imanja. Sama bračna prava bi se regulisala na razne načine, na primer, ukoliko je jedan od braće često odsutan na putu, prilikom njegovog kratkog boravka, on bi imao prioritet. Deca su pripadala najstarijem bratu, ali bi i druge nazivali očevima i bila bi ponosna ukoliko bi imala veći broj očeva.

7. Kod Toda iz Indije, braća bi zajednički prosili mladu, a prvu bračnu noć bi zajedno proveli u šumi. Deca su pripadala svoj braći, osim onog koji napusti kuću, a prema nekim izveštajima, prvo troje dece bi pripadalo najstarijem, drugo troje mlađem i tako redom.

8. U opisu iz 1402. godine žene Gijanča na Kanarskim ostrvima su imale po tri muža od kojih je svaki imao obavezu da se stara o ženi, ali i o mužu koji će ga zameniti.

9. U plemenima Lele, Kvilu i Kasaji u jugoistočnom Kongu jedna žena bi postajala tzv. “seoska žena” (hohombe) i samo bi ona imala pravo da živi sa više muškaraca. Ona bi bila oslobođena težih poslova i uživala opšte poštovanje, kao i njena deca.

10. Poliandrija je bila prisutna i u Evropi. Prema Polibiju u Sparti je više braće imalo zajedničku ženu. Takođe, poliandrija se spominje i u tradiciji germanskih naroda, ali i u irskim legendama. Bratska poliandrija je bila poznata kod Gorala u Poljskoj, ali i kod starih Rusa. U prilog tome svedoči uredba kneza Jaroslava iz 11. veka koja izričito zabranjuje takve odnose.

Izvor:zanimljiveinformacije.com